Formacija svećeničkih kandidata
Načela i smjernice
,,Neka se u svakom pojedinom narodu ili obredu uvede posebna `Uredba o svećeničkom odgoju i izobrazbi´ koju biskupske konferencije trebaju sastaviti i od vremena do vremena preispitati, a Sveta Stolica je treba odobriti. Njome će se zakoni, koji vrijede za sve, prilagoditi posebnim okolnostima mjesta i vremena da bi svećenički odgoj i izobrazba uvijek bili u skladu s pastoralnim potrebama onih krajeva u kojima valja obavljati službu“, odredio je Drugi vatikanski koncil.[1] Nakon koncila je Svetizbor za katolički odgoj - na prijedlog Biskupske sinode održane u Rimu 1967. godine - priredio dokument Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i obrazovanju.[2] Na temelju spomenutih dokumenata koji vrijede za cijelu Crkvu iz višegodišnjeg iskustva, Biskupi Jugoslavije su za Crkvu na području tadašnje države objavili dokument Odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata.[3]
Od tog vremena zbile su se značajne društveno-političke promjene u svijetu i u nas, a objavljeni su i novi dokumenti o tim pitanjima. Na Sinodi biskupâ, održanoj 1990. godine, koja je razmatrala pitanje formacije svećenika u aktualnim prilikama, sinodalni oci su snažno naglasili da se na odgovarajući način pregledaju Rationes pojedinih naroda i obredâ, bilo na zahtjev biskupskih konferencija, bilo prigodom apostolskih vizitacija u sjemeništima raznih narodâ. To bi trebalo učiniti da bi se u njih ugradili razni provjereni oblici formacije koji moraju odgovoriti na potrebe Crkve u pojedinim narodima, na potrebe zvanja odraslih i zvanja za misije. Nakon te Sinode Sluga Božji Papa Ivan Pavao II. uputio je Postsinodalnu apostolsku pobudnicu Dat ću vam pastire (Pastores dabo vobis).[4] Taj je dokument čvrsta doktrinarna i pastoralna orijentacija za život u sjemeništu na početku trećeg tisućljeća. U njoj je Papa između ostaloga ocrtao lik svećenika koji ima svoje izvorište u Presvetom Trojstvu. Progovorio je o sveobuhvatnoj, tj. ljudskoj, duhovnoj, intelektualnoj i pastoralnoj formaciji budućih svećenika. Iznio je odgovornost odgojnog procesa i ulogu odgojiteljskog zbora predvođenog rektorom. Papina Pobudnica je osnovni putokaz i nadahnuće ovom dokumentu.
I u našem društvu dogodile su se velike promjene. Nakon gotovo pola stoljeća slobodna demokracija zamijenila je komunistički režim i otvorila nove mogućnosti u djelovanju Crkve općenito a u djelovanju sjemeništa posebno. Posve razumljivo, osjetila se potreba „staro revidirati“ a „novo primijeniti“ prema potrebama i zahtjevima naših prilika.
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine sjemeništima i crkvenim zajednicama predaje ovaj dokument pod naslovom Formacija svećeničkih kandidata, Načela i smjernice. Nadovezujući se na dokument Odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata BKJ, ovaj dokument nastoji uzeti u obzir i pitanja koja postavljaju mladi i promjene koje su se zbile na kulturalnom i crkvenom području, zatim vrednovati iskustvo što su ga stekli odgojitelji i okoristiti se brojnim interventima Učiteljstva.
Ova načela i smjernice namijenjeni su prije svega onima kojima su biskupi povjerili neposrednu formaciju budućih svećenika, tj. sjemenišnim odgojiteljima i profesorima. Oni su naime pozvani provoditi odgojne programe u sjemeništima koja su im povjerena prilagođujući mudro i fleksibilno opće i nacionalne naputke u konkretnoj situaciji, vodeći pri tom brigu da prijedlozi budu precizni, jasni i zahtjevni.
Načela su namijenjena dječacima i mladićimakoje Gospodin poziva ali koji iz bilo kojih razloga još nisu stekli dovoljno jasnoće i snage slijediti poziv. Namijenjena su i onima koji su se već odazvali i pripravljaju se u malim ili bogoslovnim sjemeništima[5]. Koliko će ona biti plodna, ovisit će i o njihovoj raspoloživosti prihvatiti sadržaj dokumenta i surađivati s odgojiteljima. Njihova poučljivost je plodno tlo na kojem cvjeta raznolikost osobnih darova u skladnom liku budućeg prezbitera koji voli otajstvo Boga i otvoren je sveopćoj Crkvi.
Budući da je svećeničko zvanje dar cijeloj Crkvi koja ga je pozvana čuvati, cijela Crkva je odgovorna za rađanje i dozrijevanje svećeničkih zvanja. Djelatni subjekt i nositelj pastorala zvanja je prema tome crkvena zajednica u svim svojim oblicima i izričajima. Upravo je zato dokument namijenjen svim kršćanskim zajednicama i pojedincima. Posebnu odgovornost imaju roditelji i zajednice odakle kandidati dolaze, zatim župnici te drugi odgovorni za pastoral zvanja, katehete i vjeroučitelji, odgojitelji u župama i u vjerničkim društvima.
Ove smjernice povjeravamo i odgovornima u trajnoj formaciji svećenika, da im pomognu uskladiti i ostvariti jedinstvo rasta duhovnog, teološkog i pastoralnog identiteta prezbitera.
Nakon Predgovora slijede sedam poglavlja: I. Svećenička zvanja u Bosni i Hercegovini; II. Identitet svećenika; III. Pastoral zvanja; IV. Zajednica maloga sjemeništa; V. Zajednica bogoslovnoga sjemeništa; VI. Trajna formacija svećenika; VII. Ratio studiorum. Ovo posljednje Poglavlje sadržava materije i određuje broj sati za svaku materiju obvezatnih za sva sjemeništa u Bosni i Hercegovini. O bogoslovnim učilištima iznesena su samo temeljna načela njihova odnosa prema bogoslovnim sjemeništima i prema studentima koji kao pripravnici na svećeništvo pohađaju ta učilišta. Ovim načelima i smjernicama želi se pružiti pomoć pojedincima i zajednicama da uoče gdje i kako Duh Božji potiče na nove oblike djelovanja naše Crkve u novim prilikama.
Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kao prvi odgovorni za formaciju svojih svećenika, s ovim Dokumentom ne žele potisnuti zdravi pluralizam mentaliteta i običaja. Pluralizam će još više doći do izražaja u Pravilnicima pojedinih sjemeništa i bogoslovija koji trebaju biti u skladu s općim normama Crkve, s duhom ovih smjernica i s potrebama partikularne Crkve. Neka sjemenišni odgojitelji, potaknuti i vođeni Duhom u novim prilikama, iznose novim naraštajima „novo i staro“ (Mt 13,53), pod moćnom zaštitom ,,Kraljice svećenika“. Nju, odgojiteljicu našeg svećeništva, molimo da prati sjemeništarce i svećeničke kandidate, kao i njihove odgojitelje, na njihovom putu prema konačnoj odluci pridružiti se radnicima na njivi i u vinogradu Gospodnjem.
Stupanjem na snagu ovog dokumenta dokument Biskupa Jugoslavije Odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata, od 16. travnja 1985. godine, prestaje važiti.
Sarajevo, 10. ožujka 2014.
Vaši biskupi
Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski
Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik BK BiH
Mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski
i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
Mons. Tomo Vukšić, vojni biskup
Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski
Mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki
Formacija svećeničkih kandidata - PDF