Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Conferentia Episcoporum Bosniae et Hercegovinae

Detalj s tiskovne konferencije

Preporuči Tiskaj Word

Održana konferencija za novinstvo o 56. redovnom zasjedanju BK BiH

O radu zasjedanja novinare su izvijestili biskup Komarica i kardinal Puljić

Na kraju 56. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, održanog od 5. do 7. studenog u Sarajevu, upriličena je 7. studenog konferencija za novinstvo na kojoj su o radu zasjedanja novinare izvijestili predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Nakon što je pročitano službeno Priopćenje sa zasjedanja, biskup Komarica se osvrnuo na tijek zasjedanja. Obraćajući se novinarima, zahvalio im se za nazočnost kao i za praćenje događanja unutar Katoličke Crkve u okviru Bosne i Hercegovine. Riječi zahvale uputio je i za osobni novinarski trud u sagledavanju aktualne problematike društvene zajednice te za njihove konstruktivne priloge i poticaje kojima, kako je kazao, doprinose „ozdravljivanju našeg dobrano nesigurnog i neuređenog društva“.

Kazavši kako je na zasjedanju bilo govora o proglašenoj Godini vjere te o komemoraciji 50. obljetnice početka Drugog vatikanskog koncila, biskup Komarica je izvijestio da se razmatralo i o tome, kako biti što vjerodostojniji unutar Katoličke Crkve u BiH kao i prema drugim članovima društva. „Smatramo, svakako, svojom dužnošću da ne budemo samo, kako se to kaže, nijemi promatrači, manje zadovoljni, zadovoljni ili nezadovoljni onim što rade drugi oko nas, nego da se aktivno uključimo u rješavanje aktualnih problema, osobito onih koji se tiču gole egzistencije našega sugrađanina“, rekao je biskup Komarice koji je na kraju obraćanja podsjetio da je na ovogodišnjem plenarnom zasjedanju predsjednika europskih biskupskih konferencija u St. Gallenu u Švicarskoj ustanovljeno da je, od svih europskih zemalja, najnesigurnija budućnost za katolike upravo u Bosni i Hercegovini, na što su europski biskupi upozorili i kroz zaključno priopćenje sa zasjedanja.

Preuzevši riječ, kardinal Puljić je izrazio radost radi solidarnosti svih biskupa po pitanju formiranja budućih svećeničkih kandidata, slaveći Misu u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu, kao i za slavlje zajedničke Mise ispraćaja pokojnog svećenika vlč. Mije Josipovića, posljednjeg od devetnaest dijecezanskih svećenika koji su preminuli u posljednjih pet godina. Osvrnuvši se na teme zasjedanja, među kojima je istaknuo onu o društveno-političkoj situaciji u BiH, kazao je da Crkva želi odgovoriti na izazove vremena prenošenjem na teren usvojenih razmišljanja sa zasjedanja BK BiH.

Biskup Komarica i kardinal Puljić potom su bili su na raspolaganju za novinarska pitanja.

Na upit, jesu li tijekom zasjedanja BK BiH dogovorene konkretne aktivnosti u vezi s provedbom Godine vjere, biskup Komarica je odgovorio da je zasad planirano nekoliko zajedničkih akcija, među kojima je izdvojio susret svih svećenika iz Bosne i Hercegovine, koji će se održati 18. lipnja 2013. u Livnu, karitativne projekte, angažmane unutar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, a izrazio je uvjerenje da će različitih aktivnosti, pored Sarajeva i Mostara, biti i u Banjoj Luci.

Upitan da prokomentira navode da se u probnom popisu stanovništva u BiH, prema kojima se više od 35% ljudi, uglavnom mlade populacije, izjasnilo Bosancima, Hercegovcima ili Bosancima i Hercegovcima, te da pojasni koliko je za Hrvate u BiH važno da pristupe toj popisnici, kardinal Puljić je naglasio da su vjernici katolici građani Bosne i Hercegovine koji su u velikoj većini Hrvati po nacionalnoj pripadnosti te da ih biskupi pozivaju da se upravo tako i izjasne s tim da ima i manji dio vjernika katolika koji su druge nacionalne pripadnosti koji će se izjasniti prema onom što jesu. Apelirao je ujedno na medije i one koji popis budu provodili da poštuju ljudsku slobodu opredjeljenja. Također je izrazio nadu da će biti spriječena manipulacija promjenom etničke pripadnosti kako bi se onemogućilo da netko zauzme ono mjesto u vlasti ili diplomaciji koje pripada nekom drugom narodu.

Na novinarski upit, je li bilo reakcija na apel koji je nedavno uputio o poteškoćama povratnika Hrvata na teritorij RS-a, biskup Komarica je odgovorio da u razgovorima s tamošnjim dužnosnicima često ističe kako mu povratnici tvrde da nikako ne mogu dobiti šansu da svoje probleme predoče njima, već su stoga primorani obraćati se predstavnicima Katoličke Crkve. Pojasnivši da se i ovog puta radilo o istom problemu, te da su stoga apeli za pomoć upućeni njemu osobno, kazao je da je do rješenja problema ipak došlo i to nakon što je o tome putem vijesti informirana javnost. Istaknuvši žaljenje da velika većina, koja mu se obrati za pomoć misli da je on jedini njihov predstavnik, naglasio je da ne želi pobjeći od toga da tim ljudima bude od pomoći s tim da rješenje problema leži u nadležnosti političara. „Ja bih bio lažov pred svima vama, pred njima, pred Bogom i pred sobom ako bih ja rekao: 'To se mene ne tiče, to je politička stvar'. Politička stvar je za mene obaveza kad mi dođe gladan čovjek i kaže: 'Biskupe, nemam, gladan sam, ja i moja djeca, molim te daj mi kruha'“, riječi su biskupa Komarice koji je ujedno podsjetio da ni jedna od 850 povratničkih molbi za povratak, zaprimljenih u prva tri mjeseca tekuće godine, nije riješena.

Osvrnuvši se na svoje nedavno učešće na trodnevnom radnom susretu u Nikoziji na Cipru, gdje su se europski biskupi, odgovorni za socijalni pastoral u svojim Biskupskim konferencijama, okupili na prvom susretu Komisije „Caritas in veritate“ Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), zaključio je da je situacija u Bosni i Hercegovini najdramatičnija ravnajući se po predstavljenim izvješćima o socijalnim poteškoćama u europskim zemljama. „Zašto stanovnici zemlje Bosne i Hercegovine nemaju pravo na svoju domovinu? Domaći političari, međunarodni političari, koji se kunu i preklinju da su najbolji humanisti, najviše civilizarni ljudi, zašto gaze žrtve rata? Uporno gaze. U ime kojih to deklariranih principa i vrijednosti naše europske civilizacije? Ja to ne shvaćam“, kazao je biskup Komarica ujedno postavivši pitanje, zašto se europski principi ne primjenjuju u BiH? „Zašto nema u pola zemlje Bosne i Hercegovine jednog autohtonog naroda? Zašto u pola zemlje, moje domovine Bosne i Hercegovine, nema Katoličke Crkve?“, zapitao je biskup Komarica poručivši domaćim političarima i međunarodnim predstavnicima da službeno dokažu krivnju Katoličke Crkve zbog kojih se ona „kažnjava do totalnog istrebljenja“.

Izrazivši mišljenje da se u BiH istina već godinama neprekidno gazi, biskup Komarica je istaknuo da on kao biskup, čovjek i vjernik, te da ostali, kao ljudi, moraju pokazati, jesu li spremni biti u službi istine, pravde i svakog čovjeka u njegovoj integralnosti, bez obzira na etničku, svjetonazorsku ili vjersku pripadnost. „Radi se o ugroženom čovjeku u Bosni i Hercegovini. O čovjeku! Ali, ako je taj čovjek katolik, onda je dakako ugrožen i katolik“, kazao je pri tome podsjetivši na sve češće apele izvan granica države koji govore u ugroženosti katolika. Naglasio je da biskupi BK BiH još od 1996. godine neprestano ukazuju na to da je vrijeme najveći neprijatelj obespravljenih ljudi, ali da se usprkos tome rješavanje problema katolika ciljano željelo prolongirati za neka druga vremena. „Moramo najprije pokušati ozdraviti čovjeka, da bismo imali, koliko je moguće, jedno normalno i zdravo društvo“, zaključio je biskup Komarica. (kta)