Preporuci
Tiskaj
WordPravilnik
BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PRAVILNIK KOMISIJE "IUSTITIA ET PAX"
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
1. Podrijetlo
Drugi vatikanski sabor je zaželio da bude ustanovljen "neki organizam univerzalne Crkve čija bi dužnost bila pobuditi zajednicu katolika da se promiče napredak zemalja koje su u bijedi i socijalna pravda među narodima" (Gaudium et spes, br. 90). Odgovarajući na ovaj poziv Sabora, papa Pavao VI. je 6. siječnja 1967. motuproprijem Catholicam Christi Ecclesiam osnovao Papinsku komisiju "iustitia et pax". Poslije deset godina probnoga rada isti Papa je 10. prosinca 1976. motuproprijem Iustitiam et Pacem Komisiji dao konačno poslanje.
Tako je bilo sve do 28. lipnja 1988. kad je papa Ivan Pavao II., provodeći opći preustroj Rimske kurije, apostolskom konstitucijom Pastor Bonus Komisiju preimenovao u Papinsko vijeće "iustitia et pax".
Poštujući odredbu pape Pavla VI. (Iustitiam et Pacem, 1976.) da pojedine biskupske konferencije imaju svoju Komisiju, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (dalje: BK BiH) na svom devetom redovitom zasjedanju 28. - 29. travnja 1997., a u skladu s nazivljem kojega predviđa Pastor Bonus, osnovala je Komisiju "iustitia et pax" BK BiH (dalje: Komisija).
2. Svrha i poslanje
Apostolska konstitucija Pastor Bonus definirala je svrhu i poslanje Papinskoga vijeća "iustitia et pax". Unutar toga okvira Komisija će nastojati:
- na području BK BiH promicati pravdu i mir prema načelima Evanđelja i crkvenoga društvenoga nauka;
- produbljivati katolički društveni nauk i truditi se da on bude širen i primjenjivan naročito u onome što se tiče odnosa radnika i poslodavaca;
- prikupljati vijesti i rezultate istraživanja o pravdi i miru, o napretku naroda i povredama ljudskih prava te ih vrednovati i upoznavati javnost o zaključcima; njegovati odnose s katoličkim udrugama i drugim ustanovama, također i izvan Katoličke crkve, koje se iskreno zauzimaju za ostvarenje pravde i mira u svijetu;
- nastojati, naročito u prigodi Svjetskoga dana mira, da se na području BK BiH stvori opća osjetljivost za mir;
- održavati posebne odnose s Papinskim vijećem "iustitia et pax".
3. Ustroj
Predsjednik Komisije je biskup kojega bira Sabor BK BiH. Ima jednoga potpredsjednika kojega biraju članovi Komisije apsolutnom većinom glasova a imenuje ga predsjednik Komisije.
Tajnika Komisije bira i imenuje predsjednik Komisije između članova Komisije. Dužnost je tajnika: voditi zapisnik sjednice i ostalu administraciju Komisije, čuvati spise Komisije i sastavljati izvješće za BK BiH.
Članove Komisije kojih, osim predsjednika, ne bi trebalo biti više od deset, predlaže izabrani predsjednik a potvrđuje Sabor te imenuje predsjednik BK BiH, uz pristanak biskupa ordinarija ili upravitelja biskupije ako se radi o dijecezanskom svećeniku ili vjerniku laiku, i uz pristanak višega redovničkog poglavara ako se radi o redovniku.
Mandat članova Komisije traje pet godina s mogućnošću produženja.
Članstvo u Komisiji prestaje: istekom mandata, pismenim odreknućem upućenim predsjedniku Komisije i njegovim prihvaćanjem, trajnom spriječenošću, opozivom nadležne crkvene vlasti, neopravdanim izostankom sa sjednica tri puta uzastopce.
Sjednice Komisije saziva predsjednik. Komisija se sastaje najmanje jedanput godišnje. Po izričitom mandatu predsjednika sjednicu može sazvati i tajnik. Obavijest o sazivu sjednice treba dostaviti Tajništvu BK BiH, a u pozivu se mora naznačiti mjesto i vrijeme održavanja sjednice. Poziv na sjednicu članovima Komisije mora biti upućen barem dvadeset dana prije sjednice i popraćen dnevnim redom a šalje ga generalni tajnik BK BiH.
Na sjednicama Komisije dužni su sudjelovati svi članovi. U slučaju opravdane spriječenosti potrebno je izvijestiti tajnika.
Sjednice Komisije redovno se održavaju u Tajništvu BK BiH, a prema dogovoru i u drugom mjestu.
Dnevni red sjednice Komisije sastavljaju predsjednik i tajnik uzimajući u obzir prijedloge ostalih članova.
Predsjednik po potrebi može zatražiti pomoć stručnjaka za određena područja. Stručnjaci, koji nisu članovi Komisije, mogu sudjelovati na sjednicama Komisije na poziv onoga tko njima predsjeda, ali bez prava glasa.
Dužnost je tajnika sastaviti zapisnik najkasnije u roku od 15 dana nakon održane sjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenje predsjedniku koji ga potpisuje i šalje Tajništvu BK.
Kraću obavijest za javnost o radu vijeća mogu dati predsjednik i tajnik Vijeća.
Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeća članovi ne mogu iznositi u javnost.
Troškovi putovanja članova Komisije podmiruju se iz riznice BK BiH a laicima se dodaje naknada.
Sjedište Komisije je pri sjedištu BK BiH.
4. Područja djelovanja
Prvotna zadaća Komisije je proučavanje u pravcu djelovanja. Ta zadaća polazi od papinskoga i biskupskoga učiteljstva i usmjeruje se prema tri područja:
PRAVDA - Ulaze u ovo područje pitanja koja se tiču društvene pravde, a osobito problemi radništva, razvitka i njegove društvene dimenzije. ali također i proučavanje pod etičkim vidom napretka ekonomskih i financijskih sustava kao i problematika okoliša i uporabe zemaljskih dobara.
MIR - Komisija razmišlja o problemima rata, razoružanja, naoružanja i trgovine oružjem, o sigurnosti i njezinim povredama na različite načine (terorizam, nacionalizam, itd.), ali i o zauzimanju katolika na političkom području. Dužno je također obilježavati Svjetski dan mira.
LJUDSKA PRAVA - Komisija poklanja posebnu pozornost proučavanju i zaštiti ljudskih neotuđivih prava i dostojanstva ljudske osobe koji postaju sve važniji u poslanju Crkve.
5. Suradnja s drugima
Komisija je u službi BK BiH i surađuje s drugim njezinim tijelima. U Crkvi Komisija surađuje sa svima koji imaju iste ciljeve, a prije svega s Papinskim vijećem "iustitia et pax".
Komisija je ekumenski otvorena za suradnju sa sličnim tijelima drugih vjerskih zajednica kao i s državnim i neovisnim pokretima koji štite pravdu, mir i ljudska prava.
6. Stupanje na snagu
Dopunjeni Pravilnik Komisije potvrdila je BK BiH na 40. redovitoj sjednici u Banjoj Luci dana 12. srpnja 2007. i istoga dana je stupio na snagu.