Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Conferentia Episcoporum Bosniae et Hercegovinae

Stavovi Katoličke Crkve u BiH o vjerskom odgoju i obrazovanju katoličke djece

Stavovi Katoličke Crkve u BiH o vjerskom odgoju i obrazovanju katoličke djece i mladeži u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama na području Bosne i Hercegovine

Prijeđeni put u uvođenju katoličkog vjeronauka u škole

Katolički se biskupi Bosne i Hercegovine s početkom demokratskih promjena na našim prostorima, imajući u vidu osnovna prava vjernika i demokratska prava i slobodu crkvenog djelovanja, poslali 5. srpnja 1991. Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu BiH "Zahtjev za uvođenje vjeronauka kao izbornog premeta u osno­vne i srednje škole." U istom su pismu izložili i osnovne stavove Katoličke Crkve oko uvođenja i organiziranja vjeronaučne nastave u tim školama. Na taj zahtjev djelomično je odgovorilo navedeno Ministarstvo i izvjestilo vjerske zajednice da je upućen "raspis svim osnovnim i srednjim školama za uvođenje vjerske pouke kao fakultativnog predmeta u organizaciji vjerskih zajednica, a prema želja­ma i opredjeljenjima učenika, odnosno njiho­vih roditelja" (pismo Ministarstva prosvjete iz Sarajeva od 26. 7. 1991., br. 03-011-382/2). lako do tada nije bilo službenih susreta s Katoličkom Crkvom na kojima bi se uređivala navedena pitanja Ministarstvo se tada obve­zalo da će zahtjeve vjerskih zajednica proučiti u "svim aspektima i pojedinostima" i raditi da se to pitanje uredi. Redoviti proces oko uvođe­nja vjeronauka u školski sustav zaustavio je rat a pojedine su vjerske zajednice, na prostorima gdje je to bilo moguće, i prema smjernicama prosvjetnih ustanova s tih područja, ipak orga­nizirale vjero naučnu nastavu u tim školama. U nadi da su minula ratna stradanja i da treba nastaviti i dovršiti započeti proces, Katolička Crkva u BiH još jednom izlaže svoja osnovna stajališta i zahtjeve s obzirom na uvođenje katoličkog vjeronauka u odgojno-obrazovni sustav javnih škola i organiziranje vjerskog odgoja i obrazovanja katoličke djece i mladeži od predškolskih ustanova do osnovnih i srednjih škola na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Stavovi Katoličke Crkve u BiH

1. Katolička Crkva vjerski odgoj i obrazova­nje katoličke djece i mladeži u školi pro­matra u duhu njezina evangelizacijskog poslanja u suvremenom svijetu, prava rodi­telja da njihova djeca imaju religiozni odgoj u školama kojima povjeravaju svoju djecu, prava Crkve na organiziranje vjerske pouke u javnim školama prema demokra­tskim standardima suvremenog društva što je u skladu i sa zahtjevima integralne peda­gogije koja podrazumjeva religioznu dimenziju.

2. Katolička Crkva u BiH se opredjelila na konfesionalni vjeronauk u školi. Time želi za svoje pripadnike, u dogovoru i sporazu­mu s nadležnim državnim tijelima, organi­zirati katolički vjerski odgoj i obrazovanje unutar školskog sustava, Katolička Crkva poštuje pravo drugih vjerskih zajednica da izaberu sličan ili vlastiti put u vjerskom odgoju svojh vjernika te će u duhu ekume­nizma i dijaloga s njima sudjelovati u rješavanju pitanja školskog vjeronauka.

3. Katolička Crkva se opredjelila za katolički vjeronauk kao izborni obvezatni školski predmet s posebnim statusom u školskom sustavu. On je izborni samo s obzirom na činjenicu da Katolička Crkva poštuje slo­bodno uvjerenje i opredjeljenje roditelja, djece i mladeži o izboru vjeronauka u školi ali u isto vrijeme ona u savjesti obvezuje sve katoličke roditelje, koji se smatraju pripadnicima Katoličke Crkve, da upišu svoju djecu na katolički vjeronauk u osno­vnim školama te mlade s roditeljima da odaberu vjeronauk u srednjim školama.

4. Katolička Crkva želi da kod odluke o pohađanju katoličkog vjeronauka sudjeluju mjerodavne crkvene i školske vlasti da bi se učenike i roditelje pravovremeno oba­vijestilo o smislu, svrsi, ciljevima i progra­mima katoličkog vjeronauka. Nakon što roditelji izaberu u prvom razredu vjero­nauk za svoje dijete, vjeronauk za to dijete postaje obvezatni predmet kroz cijelo osmogodišnje školovanje. U prvom razredu srednje škole o pohađanju katoličkog vje­ronauka potpisuju roditelji i učenici što vrijedi do završetka srednje škole.

5. Katolička Crkva traži da se vjeronaučna pouka u osnovnim i srednjim školama izvodi dva sata tjedno te da se raspoređuje u dnevni i tjedni raspored sati ravnopravno s drugim obvezatnim predmetima. Stoga, pri ostvarivanju prava izbora katoličkog vjeronauka što ga osiguravaju državne ustanove ne smije biti diskriminacije s obzirom na formiranje razrednog odjela, dužinu školske satnice te mjesto vjerona­uka unutar rasporeda sati. Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama trebao bi se izvoditi u sklopu cjelokupnog odgoja djece te dobi i to prema planu i programu koji odgovara naravi te odgojne ustanove, poštujući vjersko uvjerenje roditelja te djece.

6. Katolički vjeronauk u školi mogu predavati vjeroučitelji koji su osposobljeni za tu službu i kojima dijecezanski biskup na svom crkvenom području dao ispravu /dekret/ o kanonskom poslanju (missio canonica) za poučavanje katoličkog vjero­nauka. Dekret se podjeljuje na određeno vrijeme ili do opoziva, što će se uz uvjete za dobivanje i opoziv dekreta, potpunije definirati ozakonjenjem i posebnim ugovo­rima.

7. Katolička Crkva za svoje vjeroučitelje traži da imaju odgovarajuću višu stručnu spre­mu iz teologije ili religiozne pedagogije i katehetike za poučavanje vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi. Katolički se vjeroučitelji obrazuju na crkvenim učilišti­ma i dobivaju stručne naslove stečene na tim učilištima koji su, i prema državnim normativima, odgovarajući za pojedine škole.

8. Katolička Crkva traži da pri napredovanju u zvanju vjeroučitelja, donijevši o tome i Pravilnik, vrijedi analogan postopak i uvjeti kao u napredovanju ostalih nasta­vnika. 'Trajno stručno usavršavanje se osi­gurava kao i za druge nastavnike a za to bi se brinula Biskupska konferencija BiH i Ministarstvo prosvjete preko svojih mjero­davnih i stručnih ustanova na dijeceza­nskoj i drugim razinama.

9. Katolička Crkva izrađuje i odobrava plano­ve i programe vjerske nastave u osnovnim i srednjim školama prema školskim standa­rdima koje potom verificira i propisuje nadležno Ministarstvo prosvjete.

10. Katolička Crkva na temelju planova i programa izrađuje vjeronaučne udžbenike za koje vrijedi kriterij kao i za druge udžbenike s tim da za upotrebu u školi moraju imati "nihil obstat" Biskupske konferencije te odobrenje (imprimatur) i suglasnost dijecezanskog biskupa na njego­vu crkvenom području. Tako odobrene udžbenike propisuje ministarstvo pro­svjete.

11. Katolička Crkva u BiH ima ustanovljeno Katehetsko vijeće BK BiH koje se na razini Biskupske konferencije, kao njezino savjetodavno tijelo, bavi pitanjima i donosi prijedloge u svezi s promicanjem evangeli­zacije, religioznog odgoja i kateheze. Smje­rnice i upute zakonito donose biskupi. Na dijecezanskoj (biskupijskoj) razini ustano­vljeni su Katehetski uredi, ustanove poje­dinih biskupija, koje vode, promiču i usklađuju katolički vjerski odgoj i obrazo­vanje, a osobito bdiju nad izvođenjem katoličkog vjeronauka u školama, brinu oko profesionalnog osposobljavanja, namještanja i stručnog usavršavanja vjerou­čitelja u pojedinim biskupijama. Pri kate­hetskim uredima djeluju i savjetnici (i nadzornici) za vjeronauk u školama na području pojedinih biskupija.

12. Katolička Crkva, kad je riječ o školskom vjeronauku, ovo razdoblje smatra prijela­znim u kojem se između mjerodavnih cr­kvenih i državno-prosvjetnih tijela, u duhu razumijevanja i suradnje, postupno rješa­vaju sva pitanja oko uvođenja, organizi­ranja i afirmiranja vjerskog odgoja i obrazo­vanja u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama. Budući da se već sada u mnogim školama održava vjeronauk, želja nam je da mjerodavna crkvena i prosvjetna tijela trajno rade na njegovu sustavnu ucjepljenju u školski sustav. Želimo da pritom imate u vidu naše izložene osnovne stavove koji se mogu potpuno i sporazumno afirmirati sve do cjelovita i u pojedinostima definirana i ozakonjena ugovora.

Katolički biskupi u BiH i žele sve probleme i rješenje oko školskog vjeronauka promišljati u suradnji i s drugim vjerskim zajednicama i mjerodavnim državnim tijelima kako bi vjerski odgoj i obrazovanje u školama dao nezaobilazan prilog cjelovitu odgoju čovjeka i ukupnom boljitku na svim područjima crkvenog i društvenog života.

U Sarajevu, 12. studenog 1997.

Mons. dr. Pero Sudar Predsjednik KV BK BiH