Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti
Bijelo Polje - 15.02.2022

Održana konferencija za novinstvo u okviru XXIV. redovitog godišnjeg zasjedanja BK BiH i HBK

XXIV. redovito godišnje zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije BiH i Hrvatske biskupske konferencije

U utorak, 15. veljače 2022. u duhovno-pastoralnom centru „Emaus“ u Bijelom Polju (Potoci) pokraj Mostara upriličena je konferencija za novinstvo na kraju XXIV. redovitog godišnjeg zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije BiH i Hrvatske biskupske konferencije.

O zasjedanju biskupa iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine govorili su nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, dopredsjednik BK BiH, nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, i domaćin zasjedanja mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

U svom obraćanju novinarima nadbiskup Vukšić ih je pozdravio i zahvalio što prate crkvena zbivanja kazavši ujedno da su oni njihova „produžena ruka“ te „izravni suradnici“ u njihovu crkvenom poslanju i poslu. Dalje je kazao da ove dvije Biskupske konferencije svake godine održavaju po jedno redovito svoje zasjedanje, naizmjenično na području BiH i Hrvatske te da je ovo ovogodišnje 24. po redu. Podsjetio je da na ovom zasjedanju obično prevladavaju teme od zajedničkog zanimanja poput dušobrižničke brige za vjernike iseljenike u inozemstvu, rad Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, održavanje molitava za žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća, pitanja vezana uz prijevode i izdavanje liturgijskih knjiga koje se koriste za slavljenje sakramenata kao i drugih obreda te još pokoja druga zajednička tema.

Nadbiskup Želimir Puljić također je zahvalio novinarima te uvodno kazao da biskupi ove susrete doživljavaju s posebnim osjećajem zajedništva te dodao da, uz teme koje je prethodno spomenuo nadbiskup Vukšić, treba još spomenuti i inicijativu Hrvatskog Caritasa pod naslovom „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“. Podsjetio je se biskupi dvaju biskupskih konferencija susreću i više nego jednom godišnje jer, kako je pojasnio, na svim njihovim zasjedanjima uvijek sudjeluje po jedan delegat iz druge Biskupske konferencije. Kazao je da su biskupi međusobno, osim liturgijskim i pastoralnim, vezani i onim ljudskim pitanjima jer osjećaju da su pastiri na istom zadatku koji imaju iste probleme, iste muke te da pripadaju istom narodu i gaje iste nade, a da ovi susreti predstavljaju osvježenje i međusobno ohrabrenje.

Biskup domaćin Petar Palić potom je uputio zahvalu medijskim djelatnicima, te izrazio radost da je Mostarsko-duvanjska biskupija bila domaćin ovog skupa. Istaknuo je da dolazak hrvatskih biskupa doživljavaju kao podršku u rješavanju svih problema koje proživljavaju s kojima se oni na području BiH susreću. Na tome im je na osobit način zahvaljuju, kao i svim vjernicima u Hrvatskoj za sve ono što čine za Katoličku Crkvu u BiH, što, ponovio je, predstavlja mjesnim biskupima, ali i vjernicima, poticaj i ohrabrenje da nastave svoju zadaću svjedočenja Radosne vijesti na ovom području.

Sugovornici su potom bili otvoreni za pitanja novinara.

Na pitanje, kakva su njegova očekivanja oko razrješavanja pitanja vezana uz izborni zakon, nadbiskup Vukšić je pojasnio da Crkva nije politički sugovornik niti kvalificirani protagonist već da se tu radi o podijeljenoj odgovornosti te da je crkvena odgovornost ona evangelizatorska. Kazao je da svi javnom prostoru, i novinari, i političari, imaju svoj dio odgovornosti, a da su biskupi na strani evangelizacije koja uključuje: poštivanje pravde, donošenje pravednih zakona, poštivanje pojedinačnih ljudskih prava, ljudskih kolektivnih prava koja su i prava naroda, prava pojedinih grupa, prava udruženja, prava svega onoga što se pretpostavlja pod tim pojmom.

„I, naravno, da u kontekstu toga ostajemo na načelnoj razini i zahtijevamo poštivanje doslovce svih prava – i pojedinačnih ljudskih prava i kolektivnih prava. I s druge strane, gdje god ta prava eventualno jesu ugrožena, evangelizatorsko je poslanje, a ne političko, upozoriti da su ljudska prava ugrožena – jednako eventualno – pojedinačna prava, kao i prava naroda. I u tom kontekstu Crkva se neće umoriti niti ovdje, niti bilo gdje na drugoj strani u svijetu upozoravati na tu tematiku“, pojasnio je nadbiskup Vukšić. Naglasio je da se uz ljudska prava biskupi osobito zauzimaju za prava svih vjernika, ne samo katolika.

Zamoljen da procijeni, koliko se Republika Hrvatska zauzima u potpori Hrvatima u BiH, nadbiskup Puljić je kazao da se nema precizan uvid u državni aspekt pomoći, ali da se iskreno raduje kada se osjeti da Hrvatska vodi brigu o Hrvatima bilo u BiH ili u dijaspori. Kazao je pak da se osjeća frustracija činjenicom da, ni nakon toliko godina rata, na ovom prostoru nisu zaživjela pojedina prava te izrazio nadu da će se i međunarodna zajednica, koja, kako je kazao, snosi suodgovornost za takvo stanje i u BiH i u Hrvatskoj, zauzeti i pomoći ljudima u rastu svijesti oko prava, slobode, dostojanstva i svega onoga drugog što Crkva propovijeda i naučava.

Upitan jesu li nakon 2005. godine, kada su biskupi BK BiH napravili pisani Prijedlog za društveno-pravno uređenje BiH pod naslovom: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica Europske Unije“, u međuvremenu načinili neki drugi sličan prijedlog, nadbiskup Vukšić je odgovorio da su biskupi tada „iskoračili izvan ustaljenog oblika komuniciranja u Crkvi“ upravo jer im je više puta sugerirano da ponude nešto konkretno, ali da je taj prijedlog u konačnici ostao zaboravljen. „Dakle, s druge strane, ostaje ona temeljna konstatacija: Crkva i mi, crkvene osobe, nismo tzv. 'kvalificirani politički sugovornici' nikome jer naše poslanje ne proizlazi iz onoga što zovemo 'izborni proces'“, kazao je nadbiskup Vukšić pojasnivši da oni nisu izabrani od naroda, već su poslani propovijedati svima, pa tako i onima koji djeluju u politici, te da se na taj način, u ime evanđelja, jednako obraćaju svima. Dodao je da Crkva, iako demokratski sustav smatra najprikladnijim što se tiče poštivanja ljudskih prava, ni njega nužno ne smatra svojim jer „sustav je Crkve ljubav, a ne izborna volja koja ponekada može biti i protiv moralnih zakona“.

Na upit o tome, kako zaustaviti rastući problem iseljavanja stanovništva iz BiH i Hrvatske koje zbog ekonomskih faktora prisiljeno tražiti posao u inozemstvu, nadbiskup Vukšić, kao predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, kazao je da u svijetu postoji blizu 190 župa koje se pastoralno brinu o katoličkim vjernicima Hrvatima u inozemstvu napominjući da oko otprilike milijun njih bar povremenom kontaktira s tim zajednicama. Kazao je da je Crkva dužna brinuti se pastoralno o hrvatskim iseljenicima, ali da je demografska pozadina problema iseljavanja zapravo na državnim vlastima da riješi, bilo promoviranjem ostanka zapošljavanjima, prava i svih drugih standarda koji će omogućiti ostanak.

Na isto pitanje odgovorio je i nadbiskup Puljić koji je kazao da je iz brojnih susreta s hrvatskim iseljenicima slušao i o negativnim iskustvima života vani. Potaknuo je stoga sve, koji dođu u situaciju da ih netko pita za pomoć da dospiju u inozemstvo, da im bez uljepšavanja kažu istinu o životu van svoje države. (kta)

PREPORUČI