Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti
Mostar - 18.03.2021

Pozdrav nadbiskupa Barišića na početku 80. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

18. ožujka 2021. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru

Na početku 80. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koje je započelo u prijepodnevnim satima u četvrtak, 18. ožujka 2021. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru, svoj pozdrav uputio je delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Pozdrav nadbiskupa Barišića prenosimo u cijelosti.

Poštovana braćo, pozdravljam vas u ime braće biskupa Hrvatske biskupske konferencije!

Pozdravljam Predsjednika Biskupske konferencije BK, uzoritog kardinala Vinka, preuzvišenog gospodina nuncija Luigia Pezzuta i sve članove biskupske konferencije!

Poseban pozdrav domaćinu, mom ex sufraganu, mons. Petru Paliću (umirovljenom biskupu Ratku, kao i novoimenovanom kotorskom biskupu mons. Ivanu Štironji).

Pokušati ću dati pregled nekih događanja u Crkve u Hrvatskoj od lipnja 2020. do ožujka 2021. godine.

1. U proteklom razdoblju Crkva u Hrvatskoj suočila se s dva velika izazova, pandemijom uzrokovanom koronavirusom i razornim potresima koji su pogodili posebno područje Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije.

a) Pandemija

U Hrvatskoj je prvi slučaj zaraze zabilježen 25. veljače. Već 11. ožujka proglašena je epidemija na području čitave Republike Hrvatske. Tada su donesene i mjere koje su se, između ostaloga, odnosile i na vjerska slavlja. Preporuèeno je da se ukloni blagoslovljena voda, da se izostavi pružanje znaka mira na misama, da sveæenici dezinficiraju ruke prije prièesti, da se prièest dijeli samo na ruke, da se provjetravaju crkveni prostori. Zbog pogoršanja stanja 19. ožujka u Hrvatskoj su na snagu stupile strože mjere. Zabranjena su i vjerska okupljanja. Stoga je i HBK donijela odredbe da se otkazuju mise i slavlja sakramenata s narodom. 30. travnja su mjere ublažene, a od 2. svibnja ponovno se slave mise s narodom. Nakon što je na jesen nastupio novi val zaraze 27. studenoga 2020. ponovno su postrožene mjere i ovoga puta dopušteno je da se na jednom mjestu okupi najviše 25 osoba, pa tako i na misama. Na Badnjak i Božić je bilo dopušteno sudjelovanje većeg broja vjernika uz uvjet da ne smije biti više od jednog vjernika na 7 kvadratnih metara prostora. I dalje su na snazi mjere od 27. studenoga vezano za broj osoba koje smiju sudjelovati na misnim slavljima i slavljima drugih sakramenata. Do sada (17.3.2021.) je u Hrvatskoj zabilježeno 253 310 slučajeva zaraze, a preminulo je 5 709 osoba. Među preminulima su 22 svećenika, jedan brat redovnik i umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Započelo je cijepljenje stanovništva uz polemike, rezerve, suprotstavljena mišljenja, nedovoljne količine cjepiva i uz nepovjerenje prema nekim proizvođačima.

b) Potres

Uz pandemiju Hrvatsku su pogodila i dva velika i mnoštvo malih potresa. Grad Zagreb i okolicu 22. ožujka pogodio je teški potres koji je uzrokovao velike materijalne štete na kućama i brojnim crkvama i u kojem je smrtno stradala Anamarija Carević, učenica Nadbiskupske klasične gimnazije na Šalati. Drugi veliki potres dogodio se 29. prosinca se epicentrom u blizini Petrinje. Poginulo je sedmero osoba. Među njima i Stanko Zec, orguljaš crkve u Žažini koji je stradao u samoj crkvi čisteći orgulje.

U Zagrebačkoj nadbiskupiji sveukupno je u potresima, uključujući objekte središnjih ustanova i župa, oštećeno 220 crkvenih objekata. Oštećena je 101 župna crkva od kojih su 33 izvan uporabe, a 47 župnih kuća i 64 kapele su djelomično ili potpuno izvan uporabe. U Sisačkoj biskupiji stradao je 71 crkveni objekt. Od toga je potpuno ili djelomično izvan uporabe 37 župnih crkava, 21 kapela te 20 župnih kuća. Nažalost, to nije konačna brojka jer s terena stalno pristižu nova izvješća o oštećenjima, a i tlo još uvijek podrhtava.

Hrvatska biskupska konferencija je u nekoliko navrata izdvajala sredstva za pomoć stradalima kao i za biskupije koje su pogođene tom prirodnom katastrofom napose za Zagrebačku nadbiskupiju i Sisačku biskupiju. Sve biskupije na području Republike Hrvatske prikupljale su pomoć za stradale od potresa, posebno u Sisačkoj biskupiji. Svi smo ostali iznenađeni i zahvalni na pomoći stradalima koje ste uputili Vi, biskupi i vjernici iz Bosne i Hercegovine.

Hrvatski Caritas se aktivno uključio u pomaganje unesrećenima. Uz prvu pomoć u hrani, higijenskim potrepštinama, šatorima, dekama, Caritas je vrlo brzo počeo rješavati pitanje dugoročnijeg stambenog zbrinjavanja ljudi koji su ostali bez svojih domova. Podijeljeno je dvjesto stambenih modula koji su opremljeni namještajem i uređajima za koliko toliko dostojanstven život dok im domovi ne budu obnovljeni. Cilj je da se ljude zadrži što bliže njihovim kućama kako bi se izbjegao egzodus.

2. Pandemija i potres na pastoralnom su planu donijeli brojne izazove. Kao što sam spomenuo, misna slavlja su jedno vrijeme bila potpuno zabranjena, nakon popuštanja mjera sve do danas ostala su brojna ograničenja. Unatoč vrlo otežanom provođenju kateheze i priprave za prvu pričest i krizmu u većini naših župa mladima su podijeljeni ti sakramenti. Što se blagoslova obitelji tiče tu je situacija bila različita od biskupije do biskupije. U nekima su biskupi dopustili blagoslov uz ponuđene različite modele. Dok se ponegdje blagoslov odgodio za vrijeme kad će prestati prijetnja zaraze. Kao pozitivno u ovom vremenu treba primijetiti da su mnoge obitelji iznova prepoznale važnost obiteljske duhovnosti i zajedničke molitve. A uz to i angažman mnogih svećenika i vjernika laika oko organizacije prijenosa misnih slavlja i drugih događanja putem društvenih medija. U jeku pandemije, a odgovarajući na poziv pape Franje da se iskaže ljubav prema starijim osobama u staračkim domovima, Vijeće HBK za život i obitelj pozvalo je klape i druge sastave da se uključe u inicijativu „Zagrlimo starije pjesmom“.

3. U proteklom razdoblju održana su dva redovita plenarna zasjedanja HBK, 60. u lipnju 2020. i 61. u siječnju 2021. te jedno izvanredno. Na 60. je sukladno smjernicama Svete Stolice za opću Crkvu osnovano Povjerenstvo HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. Na tom je zasjedanju predložena i promjena Statuta HBK u dijelu koji govori o ustroju Stalnoga vijeća. Predloženo je da se u Stalno vijeće uz predsjednika i dopredsjednika Konferencije izaberu tri dijecezanska biskupa, umjesto dva, kako je do tada bilo određeno. Na siječanjskom zasjedanju najviše je pozornosti bilo posvećeno upravo pandemiji i potresima te su biskupi uputili svoju zajedničku poruku „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“. Nakon zasjedanja zajednički smo pohodili teško oštećen Nadbiskupski dvor i ranjenu zagrebačku prvostolnicu gdje smo se pomolili na grobu bl. Alojzija moleći njegov zagovor u ovim izazovnim vremenima. Na izvanrednom zasjedanju u Splitu, 15. rujna 2020., članovi HBK susreli su se s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom koji je sutradan za biskupa zaredio don Antu Jozića, apostolskog nuncija u Bjelorusiji. A budući da je dan prije, 14. rujna 2020., dotadašnji hvarski biskup Petar preuzeo službu u Mostaru, za novog generalnog tajnika HBK biskupi su imenovali vlč. Krunoslava Novaka, svećenika Varaždinske biskupije i profesora na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

4. Minulo razdoblje bilo je obilježeno i s nekoliko novih biskupskih imenovanja. 11. srpnja 2020. papa Franjo imenovao je generalnog tajnika HBK i hvarskog biskupa Petra Palića mostarsko duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem Trebinjsko mrkanske biskupije, čestitamo, a porečkog i pulskog biskupa Dražena Kutlešu nadbiskupom koadjutorom splitsko – makarskim. Potom je je 8. rujna 2020. za križevačkog biskupa papa imenovao mons. Milana Stipića, koji je za biskupa zaređen 17. listopada 2020. u Križevcima. 5. studenoga papa Franjo imenovao je dotadašnjeg dubrovačkog biskupa Matu Uzinića riječkim nadbiskupom koadjutorom. 22. prosinca 2020. papa Franjo imenovao je novoga kotorskog biskupa svećenika mostarske biskupije mons. Ivana Štironju, a 4. ožujka 2021. papa Franjo imenovao je don Ranka Vidovića, svećenika Splitsko makarske nadbiskupije za novog hvarskog biskupa.

5. Uoči parlamentarnih izbora koji su održani 5. srpnja biskupi HBK uputili su poruku vjernicima podsjećajući ih na njihovu građansku i vjerničku dužnost da sudjeluju u glasovanju.

6. 13. listopada 2020. dogodio se susret predstavnika Hrvatske biskupske konferencije s predsjednikom Vlade RH Plenkovićem. Na sastanku su potvrđeni kvalitetni odnosi hrvatske Vlade i Katoličke Crkve, a naglašeno je da će se nastaviti rješavati ključne teme koje se tiču rada Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske, osobito u pogledu pravnih, karitativnih i statusnih pitanja.

7. Unatoč pandemiji Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK uspio je prošle godine realizirati međunarodni webinar pod naslovom «Laudato si’! Kako mijenjati stil života?» u povodu 5. obljetnice te papine enciklike. Ove jeseni naš Centar će prirediti i simpozij o najnovijoj papinoj enciklici „Fratelli tutti“. A nakon što je prošle godine morao biti odgođen zbog pandemije, ove godine će se od 22. do 24. listopada održati 6. Hrvatski socijalni tjedan na temu „Demografija -iseljavanje – migracije“.

8. Ne zaboravimo da je prošla godina bila posvećena Božjoj riječi i svetom Jeronimu. U novosagrađenoj crkvi Svete Obitelji, za koje smo na izvanrednom zasjedanju u Splitu zatražili naslov « basilica minor », na blagdan sv. Jeronima 30. Rujna 2020. Pod pokroviteljstvom HBK obilježena je i nacionalna proslava 1600-te obljetnice smrti sv. Jeronima. Uoči same proslave na medicinskom fakultetu u Splitu kardinal Jose olentino de Mendoca, arhivist i knjižničar iz Vatikana održao je predavanje pod naslovom »Sveti Jeronim i Vatikanska apostolska biblioteka«.

9. I kao posljednje ali ne manje važno od 1. do 7. ožujka 2021. organiziran je u Hrvatskoj Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.

PREPORUČI