Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti
Zagreb - 07.10.1992

Odlučan prosvjed zbog vrijeđanja osobnoga, nacionalnoga i vjerskog dostojanstva ljudi

Izjava hrvatskih biskupa o stanju u Bosni i Hercegovini

Nakon što su se građani Bosne i Hercegovine početkom ove godine referendumom opredijelili za samostalnu i suverenu državu, uslijedila su svjetska priznanja te nezavisnosti, što potvrđuje i njezino primanje u članstvo Ujedinjenih naroda. Među prvima Republiku Bosnu i Hercegovinu priznala je Republika Hrvatska, a 20. kolovoza 1992. godine Sveta Stolica, uključujući samo priznanje, uspostavila diplomatske odnose s novonastalom bosansko-hercegovačkom državom.
Katolički biskupi iz Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine pratili su te značajne političke i diplomatske događaje s velikom nadom u obustavu agresije na nezavisnost i suverenost mlade države. Nažalost, ratni napadi, koji su otpočeli još u listopadu 1991. godine na neka mjesta istočne Hercegovine, a pojačali se i proširili početkom travnja ove godine, proizveli su strahovite posljedice. One su se osobito očitovale u genocidnu ubijanju nedužnog pučanstva, u bježanju stotina tisuća ljudi s vjekovnih ognjišta i moralnim ponižavanjima nevinih žitelja, u pljačkanju imovine i razaranju gradova i sela. Posljedica je svega nestašica najosnovnijih životnih namirnica, tako da je pučanstvo izloženo gladi. Ovaj bezumni rat nanosi patnje svim građanima Republike Bosne i Hercegovine - Muslimanima, Srbima, Hrvatima i drugim pripadnicima bilo koje nacije i vjere.

Katolička pak Crkva u Bosni i Hercegovini u ovom nametnutom ratu prolazi kroz tešku kušnju i svojevrsno mučeništvo. Neki su biskupi mjesecima u okruženju, ne mogu se slobodno kretati i susretati sa svojim svećenicima i vjernicima. Katedrale u Banjaluci i Sarajevu znatno su oštećene, biskupska rezidencija u Mostaru spaljena, katedrala neupotrebljiva, a u katedralu u Trebinju biskupi nemaju pristupa. U vrhbosanskoj nadbiskupiji do sada polovica je vjernika prognana, oko 60 župa uništeno i preko 100 crkvenih objekata stradalo. U banjalučkoj je biskupiji na tisuće vjernika prognano, 30% crkvenih objekata srušeno, a 40% daljnjih teže ili lakše oštećeno. U hercegovačkim biskupijama više je desetaka tisuća vjernika protjerano, desetak župa uništeno i oko 40 crkava i objekata srušeno ili oštećeno.

Duboko suosjećajući sa svim ispaćenim, prognanima, izbjeglicama, s poniženim pučanstvom, odlučno dižemo glas prosvjeda zbog gaženja temeljnih ljudskih prava, zbog vrijeđanja osobnog, nacionalnog i vjerskog dostojanstva ljudi (opće životne nesigurnosti, otpuštanja s posla, silovanja i dr.), zbog "etničkog čišćenja" koje se provodi na nekim područjima Bosne i Hercegovine.

Svom dušom pridružujemo se brojnim apelima Pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice da se zaustavi ovo ratno bezumlje i da svjetska zajednica pronađe uspješan način da se razoruža agresor. Pozivamo dobrotvorne organizacije da nastave pružati svestranu humanitarnu pomoć svim potrebnicima. Apeliramo da se prognani i izbjegli što prije vrate u svoje domove. Zahvaljujemo svima koji su dosad iskazali solidarnost.

Napose molimo svoje sunarodnjake u inozemstvu, kojima izražavamo zahvalnost na izobilnoj pomoći pogođenu pučanstvu Hrvatske, da i dalje očituje svoju konkretnu kršćansku dobrotu i plemenitost prema stanovnicima zauzetih i porušenih sela i gradova u Bosni i Hercegovini.
Molimo svemogućeg Boga da skrati dane ove kušnje i nevolje. Neka blagoslovi patnje onih koji ih strpljivo i hrabro podnose kako bi za sve bile zalogom pravedna mira.

 

Hrvatski biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine

PREPORUČI