Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti

Polazišta, stavovi i odluke Katoličke crkve u BiH o vjerskom odgoju i obrazovanju

Neka osnovna polazišta

Katoličku Crkvu u Bosni i Hercegovini vode i službeno predstavljaju njezini biskupi, bilo na razini pojedinih biskupija bilo okupljeni u Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine (BK BiH). Biskupi još jednom javnosti i svim mjerodavnim državnim tijelima, od općinske do najviše državne vlasti, priopćuju temeljna polazišta, stavove i odluke oko odgoja i obrazovanja katoličke djece i mladeži od predškolskih ustanova do osnovnih i srednjih državnih škola na prostoru BiH.

Ova polazišta i stavove, koji su već prije bili dostavljeni mjerodavnim državnim tijelima, iznosimo ponovo u ovom trenutku kada se u javnosti, osobito preko medija, počinju s raznih strana miješati i osporavati legitimna prava Katoličke Crkve na vjerski odgoj katoličke djece i mladeži u predškolskim ustanovama i javnim školama.

Ovim ujedno potvrđujemo da će Katolička Crkva tražiti i pronaći legalan i legitiman put ostvarenja navedenih prava u duhu svoga crkvenog učenja i poslanja u suvremenom svijetu. Ona pritom želi slijediti i poštovati:

a) prava roditelja na vjerski odgoj svoje djece u javnim školama i predškolskim ustanovama;
b) iskustva i praksu demokratskih zemalja u ostvarenju vjeronauka u odgojno- obrazovnom sustavu javnih škola.
c) relevantne norme međunarodnog prava.

Razumije se da Katolička Crkva zahvaljuje svima koji su i do sada uložili potreban trud i pomogli afirmaciji vjeronauka, u onim školama u kojima je uveden ili djelomično uveden. Cjelovito uvođenje i ostvarenje vjeronauka u školi kao odgoja i obrazovanja u vjeri potpomaže istodobno odgoju djece i mladeži za zrele, humane i odgovorne ljude otvorene za međusobno uvažavanje, solidarnost, razumijevanje i dijalog sa svim ljudima, kulturama, religijama i svjetonazorima.

 Neki temeljni stavovi i odluke

1. Katolička Crkva vjerski odgoj i obrazovanje katoličke djece i mladeži u školi temelji na sljedećem:

a) evangelizacijskom poslanju Crkve u suvremenom svijetu;
b) pravu roditelja da njihova djeca imaju religiozni odgoj u školama kojima povjeravaju svoju djecu;
c) pravu Crkve na organiziranje vjerske pouke u javnim školama prema demokratskim standardima suvremenog društva;
d) zahtjevima integralne pedagogije koja podrazumijeva religioznu dimenziju.

2. Katolička se Crkva u BiH opredijelila za konfesionalni vjeronauk u školi. Time želi za svoje pripadnike, u dogovoru s nadležnim državnim tijelima, organizirati katolički vjerski odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Školskom sustavu.

3. Katolička Crkva ne prihvaća sinkretistički model školskoga vjeronauka kao religiozne kulture ili povijesti religija.

4. Katolička Crkva želi svoje vjernike istinito, jasno i cjelovito uvoditi u bogatstvo svoje vjere, i po nauci i po odgoju za život, koja je ekumenski i dijaloški usmjerena. U tome se uglavnom vodi i postignutim standardima organizacije školskog vjeronauka koji se prakticira u zapadnoeuropskim zemljama, osobito u zemljama germanskoga govornog područja koje nam je po tradiciji blisko.

5. Katolička Crkva ujedno priznaje i poštuje pravo drugih vjerskih zajednica da izaberu sličan ili vlastit put u vjerskom odgoju svojih vjernika te je u duhu suradnje, ekumenizma i dijaloga otvorena i spremna s njima zajedno raditi na rješavanju zajedničkih pitanja školskoga vjeronauka i njegova cjelovita ucjepljenja u školskicurriculum.

6. Katolička se Crkva opredijelila za katolički vjeronauk kao izborni obvezatni školski predmet koji ima poseban status u školskom sustavu u odnosu na druge izborne predmete. On je zapravo redovni školski predmet, ali je izborni samo s obzirom na činjenicu da Crkva poštuje slobodno uvjerenje i opredjeljenje roditelja, djece i mladeži o izboru vjeronauka u školi.

7. Međutim, Katolička Crkva u isto vrijeme obvezuje u savjesti sve katoličke roditelje, koji se smatraju i žele biti pripadnici Crkve, da svoju djecu upišu na katolički vjeronauk u osnovnim školama, a mlade, s roditeljima, da obvezatno odaberu vjeronauk u srednjim školama.

8. Katolička Crkva ne želi utjecati na odluku mjerodavnih državnih institucija o mogućem uvođenju nekoga alternativnog predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi za one učenike koji ne izaberu katolički ili bilo koji drugi konfesionalni vjeronauk, kao što je npr. etika u srednjoj školi. Ona sumo razumije takvu mogućnost koja bi riješila mnoge dileme i praktične probleme.

9. Katolička Crkva drži da kod postupka oko donošenja odluke (izjašnjavanja roditelja ili skrbnika, odnosno roditelja i mladih) o pohađanju katoličkoga vjeronauka sudjeluju mjerodavne crkvene i školske vlasti. Time bi se roditelje i učenike pravodobno obavijestilo o smislu, svrsi i programima katoličkoga vjeronauka.

10. Nakon što roditelji u prvom razredu izaberu vjeronauk za svoje dijete, vjeronauk za to dijete postaje obvezatan predmet kroz cijelo osmogodišnje školovanje. U prvom razredu srednje škole odluku o pohađanju katoličkoga vjeronauka potpisuju roditelji i učenici što vrijedi do završetka srednje škole. Već danas odluku o pohađanju vjeronauka roditelji u osnovnoj školi, odnosno učenici i roditelji u srednjoj školi mogu pismenom izjavom opozvati na početku nove školske godine.

11. Katolička Crkva traži da se vjeronaučna nastava u osnovnim i srednjim školama izvodi dva sata tjedno te da se raspoređuje u dnevni i tjedni raspored sati ravnopravno s drugim obvezatnim, odnosno redovitim predmetima.

12. Stoga, pri ostvarivanju prava izbora katoličkoga vjeronauka što ga osiguravaju državne ustanove ne smije biti diskriminacije s obzirom na formiranje razrednog odjela, na dužinu školske satnice te na mjesto vjeronauka u rasporedu sati.

13. Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama trebao bi se izvoditi u sklopu cjelokupnog odgoja djece te dobi, i to prema planu i programu koji odgovara naravi te odgojne ustanove, poštujući vjersko uvjerenje roditelja te djece.

14. Katolički vjeronauk u školi mogu predavati samo vjeroučitelji koji su osposobljeni za tu službu i kojima je dijecezanski biskup na svom crkvenom području izdao ispravu /dekret/ o kanonskom poslanju (missio canonica) za poučavanje katoličkoga vjeronauka. Dekret se podjeljuje na određeno vrijeme ili do opoziva, što će se uz uvjete za dobivanje i opoziv dekreta, potpunije definirati ozakonjenjem i posebnim ugovorima.

15. Katolička Crkva za svoje vjeroučitelje traži da imaju višu stručnu spremu iz religiozne pedagogije i katehetike za poučavanje vjeronauka u osnovnoj školi te visoku stručnu spremu iz teologije ili religiozne pedagogije i katehetike za poučavanje vjeronauka u srednjoj školi.

16. Katolički se vjeroučitelji obrazuju na crkvenim učilištima i dobivaju stručne naslove stečene na tim učilištima koji su, i prema državnim normativama, odgovarajući za pojedine škole.

17. Katolička Crkva, donoseći Pravilnike o praćenju vjeroučitelja, odnosno mentora i savjetnika, o njihovu napredovanju, polaganju stručnih ispita i slično, vrijedi analogan postupak i uvjeti kao u napredovanju ostalih nastavnika.

18. Trajno stručno usavršavanje vjeroučitelja osigurava se kao i za druge nastavnike, a za to se brine BK BiH i Ministarstva prosvjete preko svojih mjerodavnih i stručnih ustanova, na dijecezanskoj i drugim razinama.

19. Katolička Crkva izrađuje i odobrava planove i programe predškolskog odgoja te planove i programe vjerske nastave u osnovnim i srednjim školama prema postignutim crkvenim i školskim standardima koje potom verificira i propisuje nadležno Ministarstvo prosvjete.

20. Katolička Crkva na temelju planova i programa izrađuje i priređuje vjeronaučne udžbenike i druga didaktička sredstva za koja vrijede stručni kriteriji kao i za druge udžbenike.

21. Vjeronaučni udžbenici i druga stručna pomagala za njihovu uporabu u školi moraju imati nihil obstat
BK to odobrenje (imprimatur) i suglasnost dijecezanskoga biskupa na njegovu crkvenom području. Tako odobrene udžbenike propisuje Ministarstvo prosvjete.

22. Katolička Crkva u BiH ima ustanovljeno Katehetsko vijeće BK BiH koje na razini Biskupske konferencije, kao njezino savjetodavno i radno tijelo, proučava pitanja i donosi prijedloge u svezi s promicanjem religioznog odgoja i kateheze. Smjernice i upute zakonito donose biskupi.

23. Na dijecezanskoj (biskupijskoj) razini ustanovljeni su Katehetski uredi, ustanove pojedinih biskupija. Oni vode. promiču i usklađuju katolički vjerski odgoj i obrazovanje. Osobita im je zadaća da:

a) bdiju nad izvođenjem nastave katoličkoga vjeronauka u školama;
b) brinu se oko namještenja i stručnoga praćenja vjeroučitelja u školama;
c) brinu se oko prikladna profesionalnog osposobljavanja i stručnog usavršavanja vjeroučitelja u pojedinim biskupijama. Pri Katehetskim uredima djeluju i savjetnici (i nadzornici) za vjeronauk u školama na području pojedinih biskupija.

24. Katolička Crkva sadašnje razdoblje, s obzirom na školski vjeronauk, smatra prijelaznim. U njemu se između mjerodavnih crkvenih i državno- prosvjetnih tijela, u duhu razumijevanja i suradnje, postupno rješavaju sva pitanja oko uvođenja, organiziranja i afirmiranja vjerskog odgoja obrazovanja u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama.

25. Budući da se već sada u mnogim školama održava vjeronauk, želja nam je da mjerodavna crkvena i prosvjetna tijela trajno rade na njegovu sustavnu ucjepljenju u školski sustav. Želimo da pritom se imaju u vidu izloženi osnovni stavovi koji se mogu postupno i sporazumno afirmirati sve do cjelovita i u pojedinostima definirana i ozakonjena ugovora koji će u svoje vrijeme uslijediti između Crkve i države.

Katolički biskupi u BiH spremni su pitanja i rješenja oko školskoga vjeronauka razmatrati u dijalogu i suradnji i s drugim vjerskim zajednicama te mjerodavnim državnim tijelima. Želja nam je da vjerski odgoj i obrazovanje u školama dadne nenadomjestiv prilog cjelovitu odgoju čovjeka i njegovu ukupnu boljitku na području crkvenog i društvenog života.

 

Vinko kardinal Puljić nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH
Mons. dr. Franjo Komarica biskup banjalučki
Mons. dr. Ratko Perić biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski
Mons. dr. Pero Sudar pomoćni biskup vrhbosanski

PREPORUČI