Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti

Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama

Prot. br. 152/99

PRAVILNIK O CRKVENIM MATICAMA I DRUGIM UREDSKIM KNJIGAMA

Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama, u skladu s kan. 535 par 1 i "Dopunskim odredbama uz Zakonik kanonskoga prava", odobrila je Biskupska konferencija Jugoslavije na svome zasjedanju 25. travnja 1990. godine (usp. "Vrhbosna", br. 4/1990., str. 10-13). Po želji biskupa članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, jedne od nasljednica gore spomenute Konferencije, prijašnji tekst Pravilnika prilagođen je novim okolnostima te ga je Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine odobrila za svoje područje na svome zasjedanju u Banjoj Luci od 12. do 14. srpnja 1999. godine i stupa na snagu odmah.

U Banjoj Luci, 14. srpnja 1999.

Vinko kardinal Puljić
nadbiskup vrhbosanski
i predsjednik BK BiH


I. MATICE

A. OPĆE ODREDBE

Član 1.
O kanonskom stanju vjernika vode se matice krštenih, matice vjenčanih i matice umrlih (usp. kan. 535 § 1).

Član 2.
Matice su javne crkvene knjige za koje vrijede propisi Zakonika kanonskoga prava, upute rimskih Kongregacija, odredbe ovog "Pravilnika" i dijecezanskih biskupa.

Član 3.
Matice se vode na latinskom ili narodnom jeziku, prema odredbi dijecezanskog biskupa.

Član 4.
Matice, izvaci iz matica i potvrde koje se izdaju na temelju matica imaju dokaznu snagu javnih crkvenih isprava (usp. kan. 1540 § 1).

Član 5.
1. Matice se vode za svaku župu posebno.
2. Matice se vode u dva primjerka: drugi je primjerak - parica - prijepis prvog primjerka - izvornika.

Član 6.
1. Župnik ili svećenik koji ga zamjenjuje u službi obvezan je voditi brigu da se župne matice i uredske knjige točno vode i brižljivo čuvaju (usp. kan. 535 § 1).
2. Starije župne knjige, posebno matice, neka se brižljivo čuvaju u župnom arhivu (kan. 535 § 4-5)
3. Župnik može pisanje matica povjeriti drugoj prikladnoj osobi.
4. Neka se matice pišu trajnom (dokument) tintom.

Član 7.
Župnik je obvezan obaviti upis u matice bez odgađanja.

Član 8.
Župnik upisuje u matice one činjenice i podatke koje sadrži isprava mjerodavne vlasti ili one koji su mu prijavljeni. Ako ima utemeljene dvojbe da pojedini podaci koji se upisuju u matice nisu točni, župnik mora prije upisa provjeriti točnost tih podataka.

Član 9.
1. Po svršetku svake kalendarske godine župnik zaključuje upis u matice i parice zaključnim brojem i ovjerava svojim potpisom i župnim pečatom.
2. Ako tijekom koje godine ne bi bilo nijednog upisa u maticu, neka župnik to ubilježi u maticu za dotičnu godinu i ovjeri svojim potpisom i župnim pečatom.

Član 10.
Pogreške u maticama koje opazi prije zaključenja upisa po svršetku kalendarske godine župnik neka sam ispravi i ispravak ovjeri svojim potpisom i župnim pečatom.

Član 11.
Ispravci i promjene u maticama nakon zaključenja upisa po svršetku kalendarske godine mogu se obaviti samo na temelju otpisa biskupskog ordinarijata.

Član 12.
Ako neke činjenice i podaci nisu mogli pravodobno biti upisani u matice, kasniji upis tih činjenica i podataka smije se obaviti samo na temelju otpisa biskupskog ordinarijata.

Član 13.
O svakom naknadnom upisu u matice ili ispravku u izvorniku zaključenih matica župnik je obvezan da u roku od tri dana nakon upisa ili ispravka dostavi biskupskom ordinarijatu izvod o obavljenom naknadnom upisu ih ispravku da se to ubilježi i u parice.

Član 14.
Izvornici matica čuvaju se u župnom uredu, a parice neka se preko dekanatskog ureda do svršetka siječnja pošalju biskupskom ordinarijatu.

Član 15.
1. Izvodi iz matica sadrže podatke koji su upisani u matice do trenutka kad se izdaje izvod.
2. Potvrde sadrže pojedine podatke upisane u matice ili pojedine na tim podacima utemeljene činjenice o kanonskom položaju vjernika.
3. Izvodi iz matica i potvrde izdaju se na zahtjev zakonito zainteresiranih osoba. Ako bi se radilo o zloupotrebi, uskratit će se izdavanje izvoda ih potvrde.

Član 16.
Pravo uvida u matice, u nazočnosti župnika ili njegova zamjenika, može se dopustiti samo zakonito zainteresiranim osobama. Neka se ne dopusti uvid u matice osobi za koju se razložno sumnja da nema opravdana razloga.

Član 17.
Neposredan nadzor nad vođenjem i čuvanjem matica vrši dekan ili neki drugi svećenik kojega je ovlastio dijecezanski biskup.

Član 18.
Ako matice budu oštećene, uništene ili nestanu, moraju se obnoviti bez odgađanja.

Član 19.
Izradba i tiskanje matičnih obrazaca, izvoda iz matica i potvrda koje se izdaju na temelju matica može se obaviti samo s dozvolom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

B. VRSTE MATICA

Član 20.
Svaka župa mora imati matice krštenih, matice vjenčanih i matice umrlih u koje se upisuju činjenice krštenja, vjenčanja, smrti i druge činjenice koje su s ovima povezane kao i promjene u vezi s tim činjenicama (usp. kan. 535 § 1).

1. Matica krštenih

Član 21.
Prije krštenja neka župnik zatraži izvadak iz svjetovne matice rođenih ih drugu ispravu kojom se dokazuje da je osoba upisana u svjetovnu maticu rođenih; ako nema toga izvatka ili te isprave neka ne krsti, osim u izuzetnim slučajevima.

Član 22.
Poslije krštenja župnik mjesta krštenja mora brižljivo i točno upisati u maticu krštenih imena krštene osobe, krstitelja, roditelja, kumova i, ako su bili nazočni, svjedoka, mjesto i datum krštenja, datum i mjesto rođenja i sve drugo što traže matične rubrike (usp. kan. 877 § 1).

Član 23.
Ime i prezime krštene osobe i drugi podaci neka se ubilježe kako su navedeni u izvodu iz matice rođenih; ako stranke same zahtijevaju da se imena i prezimena upišu i po stranom pravopisu, neka župnik u zagradama upiše ime i prezime i po stranom pravopisu.

Član 24.
1. Datum crkvenog vjenčanja roditelja krštene osobe upisuje se na temelju matice vjenčanih dotične župe ili na temelju Vjenčanog lista ih Potvrde o vjenčanju prema matici vjenčanih župe u kojoj su roditelji vjenčani.
2. Ako su roditelji samo svjetovno vjenčani neka se u rubriku "Naknadni upisi i bilješke" upiše datum njihova vjenčanja i broj isprave o vjenčanju.
3. Ako roditelji nisu ni crkveno ni svjetovno vjenčani, njihova se imena upisuju u maticu krštenih samo ako se nalaze u Izvodu iz knjige rođenih za krštenika, a u rubriku "Naknadni upisi i bilješke" upisuje se: Roditelji nisu vjenčani.
4. Ako se radi o djetetu neudate majke, neka se upiše ime majke ako je njezino majčinstvo javno poznato ili ako to ona sama zahtijeva napismeno ili pred dva svjedoka. Neka se upiše i očevo ime ako je njegovo očinstvo dokazano nekom javnom ispravom ih njegovom izjavom pred župnikom i dva svjedoka; u drugim slučajevima neka župnik upiše krštenu osobu a da ne navede ime oca ili roditelja (usp. kan. 877 § 2).
5. Ako se krsti posvojeno dijete, čiji su naravni roditelji poznati, neka se njihova imena upišu u odgovarajuće rubrike, a u rubriku " Naknadni upisi i bilješke" neka se upišu imena posvojitelja i prezime djeteta kao i broj isprave o posvojenju. Ako se krsti posvojeno dijete nepoznatih roditelja, neka se u odgovarajuće rubrike o roditeljima upišu imena posvojitelja, a u rubriku " Naknadni upisi i bilješke" neka se ubilježe i imena naravnih roditelja ako su poznata iz javne isprave ili vjerodostojne izjave (usp. kan. 877 § 3).
6. Ako je dijete nađeno ("nahoče"), neka župnik u maticu upiše podatke iz Izvoda iz matične knjige rođenih, a u rubriku "Naknadni upisi i bilješke" neka ubilježi da se radi o nahočetu.

Član 25.
Kad župnik krsti dijete roditelja koji nemaju prebivalište ih boravište u njegovoj župi - s dopuštenjem mjerodavnog župnika ili zbog opravdana razloga bez dopuštenja - neka krštenje upiše u maticu svoje župe pod rednim brojem, ali neka što prije to krštenje javi vlastitu krštenikovu župniku da to upiše u Knjigu o stanju duša (Status animarum) ili kartoteku zavičajne župe.

Član 26.
Ako je krštenje obavljeno bez znanja i nazočnosti župnika, krstitelj, tko god on bio, mora o krštenju obavijestiti župnika župe krštenja da se krštenje upiše u župnu maticu.

Član 27.
Ako su roditelji zbog bilo kojeg razloga dali krstiti dijete u nekoj drugoj kršćanskoj Crkvi ili crkvenoj zajednici, a žele da se upis toga krštenja u matici krštenih dotične kršćanske Crkve ili crkvene zajednice prepiše u katoličke matice, neka župnik, priloživši pisanu molbu roditelja, nekatolički krsni list za dotično dijete i vjenčani list roditelja, izloži stvar dijecezanskom biskupu i neka postupi prema njegovu otpisu.

Član 28.
Ako župnik u prijekoj potrebi krsti dijete roditelja drugog katoličkog obreda neka o tome obavijesti mjesnog ordinarija i neka postupi prema njegovu otpisu.

Član 29.
Neka se u maticu krštenih ubilježi u rubriku "Naknadni upisi i bilješke", kako već slučaj traži, da je krštena osoba primila potvrdu, ili sklopila ženidbu, ili primila sveti red, ili položila javne doživotne zavjete, ili promijenila obred ili da joj je crkvena ženidba proglašena ništavnom (usp. kan. 535 § 2). Ako svjetovna vlast promijeni roditeljima obiteljsko prezime ili krštenom djetetu osobno ime ili se radi o posvojenju, župnik mora tu promjenu javiti biskupskom ordinarijatu i postupiti prema otpisu ordinarijata.

1. Matica vjenčanih

Član 30.
1. Neka se priprava za ženidbu i dopuštenje da se vjenčanje obavi u drugoj župi obave prema pravnim propisima, posebno prema odredbama "Postupka za ženidbu" koji je potvrdila Biskupska konferencija BiH dne 14. srpnja 1999.
2. Neka župnik prije vjenčanja zatraži od stranaka dokaz da su već sklopili svjetovnu ženidbu.

Član 31.
Nakon vjenčanja župnik mora što prije upisati u maticu imena ženidbenih drugova, vjenčatelja i svjedoka, mjesto i datum vjenčanja i sve ostalo što traže matične rubrike.

Član 32.
Župnik mjesta vjenčanja mora vjenčanje što prije javiti župnicima onih župa gdje su stranke bile krštene (usp. kan. 1122 § 2).

Član 33.
1. Župnik koji je primio obavijest o vjenčanju obavezan je vjenčanje odmah upisati u maticu krštenih i o tome upisu obavijestiti župnika koji je prisustvovao vjenčanju (usp. kan. 1122 § 2).
2. Ako župnik mjesta vjenčanja ne dobije odgovor, neka ga ponovno zahtijeva; ako ni na ponovljeni zahtjev ne dobije odgovor, neka odgovor zahtijeva preko svojeg ordinarijata; primljenu obavijest o ubilježbi vjenčanja neka uvrsti među isprave sklopljene ženidbe.

Član 34.
U maticu vjenčanih, u rubriku "Naknadni upisi i bilješke", neka se upišu eventualni oprosti od ženidbenih smetnji i kanonskog oblika koje je dala mjerodavna crkvena vlast i eventualno ukrepljenje ženidbe.

Član 35.
U rubrici "Naknadni upisi i bilješke" neka župnik prema dopisu ordinarijata naknadno ubilježi kad god se ženidba ili ukrijepi ili proglasi ništavnom ili se, osim smrću, zakonito razriješi (usp. kan. 1123).

3. Matica umrlih

Član 36.
1. U maticu umrlih upisuju se pokojnici koji su na području župe imali crkveni sprovod. Za svakog pokojnika koji ima crkveni sprovod neka župnik što prije ubilježi u maticu umrlih: ime pokojnika, ime njegovih roditelja ili ženidbenog druga, datum i mjesto smrti i pokopa, ime svećenika koji je podijelio sakramente i koje, ime onoga tko je u ime Crkve obavio sprovod i druge podatke koje zahtijeva matični obrazac (usp. kan. 1182).
2. Ako više župa ima zajedničko groblje, pokojnika se upisuje u maticu umrlih one župe kojoj je pripadao.

Član 37.
Umrli koji nisu imali crkvenoga sprovoda ne upisuju se u maticu umrlih, ali neka se, ako je moguće, njihova smrt ubilježi u Knjigu o stanju duša (Status animarum) ili kartoteku.

Član 38.
Osobe koje su poginule u ratu ih slično i za koje obitelj donese vjerodostojnu ispravu o njihovoj smrti neka se upišu u Knjigu o stanju duša (Status animarum) ili kartoteku s oznakom mjesta i datuma izdavanja, te broja isprave mjerodavne vlasti.

II. DRUGE UREDSKE KNJIGE

Član 39.
Osim matica ima i drugih crkvenih uredskih knjiga bilo biskupijskih bilo župnih.

A.BISKUPIJSKE KNJIGE 

Član 40.
Biskupijske knjige su: knjiga ređenika (usp. kan. 1053 § 1,2); knjiga oprosta od tajnih ženidbenih smetnji (usp. kan. 1082); knjiga ženidaba sklopljenih uz oprost od kanonskog oblika (usp. kan. 1121 § 3) i knjiga tajno sklopljenih ženidaba (usp. kan. 1133).

B. ŽUPNE KNJIGE

Član 41.
Prema odluci Biskupske konferencije BiH, na temelju odredbe kan. 535 § 1, svaka župa, osim matica mora imati i slijedeće knjige: knjigu potvrđenih, knjigu prvopričesnika, knjigu katekumena, upisanih spisa (urudžbeni zapisnik); spomenicu, blagajnički dnevnik, imovnik pokretnina i nekretnina, knjigu primljenih u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom, knjigu o stanju duša (Status animarum) ili kartoteku, knjigu misnih zaklada, oglasnu knjigu, knjigu ženidbenih navještaja, imenik vjeroučenika, dnevnik vjeronaučnog rada, knjigu proviđenih bolesnika i druge knjige koje odredi dijecezanski biskup (usp. Dopunske odredbe..., u "Službenim vijestima Hrvatske biskupske konferencije" , br. 1/1994, str. 8).

Član 42.
1. U knjigu potvrđenih neka se upišu imena potvrđenih, služitelja potvrde, roditelja i kumova, datum i mjesto podijeljene potvrde (usp. kan. 895).
2. Župnik mjesta podjeljivanja potvrde mora o podijeljenoj potvrdi obavijestiti župnika župe krštenja da se potvrda ubilježi u maticu krštenih (usp. kan. 535 § 2).
3. Ako mjesni župnik nije prisustvovao podjeljivanju potvrde, neka ga služitelj potvrde osobno ili preko drugoga što prije obavijesti o podijeljenoj potvrdi (usp. kan. 896).

Član 43.
1. U knjigu primijenili u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom upisuju se odrasle osobe i osobe koje su prešle dob djetinjstva i stekle sposobnost da se služe razumom i koje su rođene i krštene izvan Katoličke crkve, a primljene su u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom.
2.  Da bi osoba bila primljena u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom, potrebne su: pisana molba za primitak, potvrda o krštenju izvan Katoličke crkve, potvrda da je poučena o istinama katoličke vjere i dozvola dijecezanskog biskupa.
3. Samo primanje neka se obavi prema Redu primanja valjano krštenih osoba u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom (Red pristupa odraslih u kršćanstvo, Zagreb 1974, str. 259-287).
4. U knjigu primijenili u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom neka se ubilježi slijedeće: ime i zanimanje osobe koja se prima, datum i mjesto rođenja, mjesto stanovanja, vjera iz koje dolazi, ime i vjera roditelja, ime i zanimanje jamca ili jamaca, datum i mjesto primanja, ime službenika koji je obavio primitak i Ordinarijevo ovlaštenje.

Član 44.
Katolik koji je formalnim činom otpao od Katoličke crkve neka se ponovno primi u potpuno zajedništvo s Katoličkom crkvom prema odredbi dijecezanskog biskupa.

Član 45.
Druge uredske župne knjige neka se vode prema odredbama dijecezanskog biskupa.

III. BILJEGOVANJE MATIČNIH IZVADAKA

Član 46.
1. Matični izvaci smiju se izdavati samo na propisanim obrascima i tiskanicama i moraju biti pisani tintom ili pisaćim strojem, uredno i čitljivo.
2. Izvadak iz matice mora biti ovjeren župnim pečatom i potpisom mjerodavne osobe, te propisno biljegovan crkvenim biljezima prema biskupijskom taksovniku.
3. Uredska pristojba ne smije biti veća od odobrene biskupijskim taksovnikom. Zbog opravdana razloga neka se uredska pristojba oprosti; ako je posrijedi vrlo siromašna osoba, može se oprostiti i biljegovina, ubilježivši to na samom izvatku.

IV. PREKRŠAJI S OBZIROM NA MATICE I DRUGE UREDSKE KNJIGE

Član 47.
1. Tko bi u maticama i drugim crkvenim knjigama nešto krivotvorio, knjige mijenjao, uništio ili sakrio neka se kazni prema težini kažnjivog djela (usp. kan. 1391).
2. Župnik koji i nakon opomene ne bi vodio ili. ne bi propisno vodio župne matice i druge propisane knjige neka se kazni pravednom kaznom
3. Ako župnik uskrati izvadak iz matica onome tko ima pravo da ga dobije ili se na koji drugi način iznevjeri svojoj službi, mjesni ordinarij mu može oduzeti službu ili ga na drugi način pravedno kazniti.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Ovaj Pravilnik odobren je na zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 14. srpnja 1999. Banjoj Luci i stupa na snagu 1. siječnja 2000.

PREPORUČI