Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti

Dopunske odredbe partikularnog prava koje je Biskupska konferencija BiH donijela uz opće norme crkvenog Zakonika

Prot. br. 151/99

DOPUNSKE ODREDBE BISKUPSKE KONFERENCIJE
BOSNE I HERCEGOVINE UZ ZAKONIK KANONSKOGA PRAVA

Ove dopunske odredbe uz opće odredbe Zakonika kanonskoga prava, u smislu kan. 455 par. 2, donijela je Biskupska konferencija Jugoslavije na svome zasjedanju u Zagrebu od 9. do 11. listopada 1984. godine. U skladu s kan. 456, odobrila ih je Kongregacija za biskupe (Prot. n. 41/84) 17. studenoga 1984. te su stupile na snagu 1. siječnja 1985. godine (usp. "Službene vijesti Biskupske konferencije Jugoslavije", br. 2/1984., str. 1-6). Kao jedna od nasljednica gore spomenute Konferencije, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, na svome zasjedanju u Banjoj Luci od 12. do 14. srpnja 1999. godine, usvojila je za svoje područje, prilagođene novim prilikama, "Dopunske odredbe uz Zakonik kanonskoga prava" te stupaju na snagu odmah.

U Banjoj Luci, 14. srpnja 1999.
 
Vinko kardinal Puljić 
nadbiskup vrhbosanski
i predsjednik BK BiH
 
 
 
DOPUNSKE ODREDBE PARTIKULARNOG PRAVA KOJE JE BISKUPSKA KONFERENCIJA BIH
DONIJELA UZ OPĆE NORME CRKVENOG ZAKONIKA
 
Kan. 230, § 1
Muževi laici mogu se uzeti u stalnu službu čitača i akolita uz slijedeće uvjete:
1. da su navršili 25 godina života,
2. da provode uzoran kršćanski život,
3. da su na način propisan od dijecezanskog biskupa stekli prikladnu formaciju za uspješno vršenje tih službi.
 
Kan. 236.
Kandidati za stalni đakonat trebaju imati intelektualnu i duhovnu formaciju predviđenu "Propisima BK BiH o ponovnoj uspostavi stalnog đakonata" odobrenima od Svete Stolice.
 
Kan. 276, § 2, 3.
Stalni đakoni dužni su svakodnevno moliti Jutarnju i Večernju.
 
Kan. 284.
Klerici, dijecezanski i redovnički, dužni su nositi talar, odnosno habit ih clergyman ("kleričko građansko odijelo").
 
Kan. 496.
BK BiH smatra da su za sada za naše područje dovoljne odredbe novog Crkvenog zakonika, koje se odnose na prezbiteriska vijeća.
 
Kan. 522.
Poštujući stabilnost župnika dopušta se ipak, da dijecezanski biskup iz posebnih razloga može imenovati župnika na određeno vrijeme, ali ne kraće od šest godina.
 
Kan. 535, § 1.
Svaka župa neka ima, uz knjige o kojima je riječ u kan. 535, § 3, još knjigu potvrđenika, prvopričesnika, upisnik spisa (urudžbeni zapisnik), kroniku župe (spomenicu), blagajnički dnevnik, imovnik pokretnina i nekretnina, knjigu prelaznika u puno zajedništvo Katoličke Crkve, knjigu ili kartoteku o stanju duša, knjigu misnih zaklada, knjigu župnih oglasa, knjigu navještaja, imenik vjeroučenika i vjeronaučni dnevnik rada, knjigu proviđenih bolesnika i druge knjige koje propiše dijecezanski biskup.
 
Kan. 538, § 3.
Umirovljeni župnici imaju pravo na dolično uzdržavanje i mirovinu iz zajedničkog fonda biskupije. Ako o toj stvari nije drugačije uređeno, neka se u pojedinim biskupijama ustanovi zasebni fond iz kojeg će dijecezanski biskup moći udovoljavati obvezama prema umirovljenim župnicima u smislu kan. 538 § 3.
 
Kan. 772, § 2.
Za izlaganje kršćanske nauke na radiju ih televiziji klericima i laicima potrebno je dopuštenje dijecezanskog biskupa.
 
Kan. 831, § 2.
Klerici i članovi redovničkih instituta smiju sudjelovati na radiju ih televiziji u pitanjima koja se tiču katoličkog naučavanja ih ćudoređa, ako imaju dozvolu vlastitog dijecezanskog biskupa i držeći se njegovih uputa; ukoliko je nastup izvan vlastite biskupije, potrebna je suglasnost i mjesnog ordinarija.
 
Kan. 854.
Dok se ne stvore potrebni uvjeti za krštenje uranjanjem, neka se krsti polijevanjem.
 
Kan. 877, § 3.
Kad se krsti posvojeno dijete, neka se uz imena posvojitelja upišu u maticu krštenih također imena naravnih roditelja, ukoliko su poznata iz javne isprave ih vjerodostojne izjave.
 
Kan. 891.
Neka se sakramenat potvrde redovito ne dijeli vjernicima prije dvanaeste godine života, a kao priprava neka budu najmanje četiri godine redovitog vjeronauka. Pojedini biskup može odrediti višu dob i dulju pripravu.
 
Kan. 964, § 2.
U svakoj crkvi neka bude barem jedna ispovjedaonica s čvrstom rešetkom. Osim toga, neka se po mogućnosti uredi u crkvi ili bogoslužnom prostoru prikladno mjesto gdje će se ispovijed moći obaviti u slobodnom razgovoru, a pokornik će po želji sjediti ili klečati.
 
Kan. 1062, § 1.
Budući da na našem području nema više zaruka u pravnom smislu te riječi, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine ne donosi o tome nikakve posebne odredbe.
 
Kan. 1067.
1. Zaručnici se za vjenčanje redovito trebaju javiti vlastitom župniku bar mjesec dana prije vjenčanja.
2. Vlastiti je župnik dužan ispitati zaručnike i izvršiti sve izvide prema obrascu odobrenom od Biskupske konferencije BiH.
3. Sklapanje ženidbe treba oglasiti jedanput usmeno ih pismeno u župi ih župama gdje zaručnici imaju prebivalište ili boravište. Oglašava se nedjeljom ih blagdanom na misi ili kod drugog bogoštovnog čina na kojem se okuplja župna zajednica. Pismeni oglas treba izvjesiti na prikladnom mjestu uoči nedjelje ih blagdana i ostaviti ga izvješenim bar tri dana.
4. Ordinarij može osloboditi od oglasa iz opravdanog razloga.
5. Ordinarij može odrediti, da spise prije vjenčanja pregleda on ili od njega ovlaštena osoba
6. Ako se zaručnici iz nekog razloga žele vjenčati izvan vlastite župe, župnik im, nakon što je izvršio sve navedeno pod 1 do 5, izdaje Otpusnicu za vjenčanje, u kojoj se tvrdi da je izvršeno sve navedeno pod 1 do 5 i uz koju ih može vjenčati svaki ovlašteni vjenčatelj.
7. Ako zaručnici zamole vjenčanje kod župnika izvan vlastite župe, a bez Otpusnice vlastitog župnika, taj ih župnik može vjenčati, ali mora u smislu kan. 1115. imati dozvolu njihova Ordinarija ih njihova župnika i izvršiti sve pod 1 do 6.
 
Kan. 1083, § 2.
Za dopušteno sklapanje ženidbe potrebno je da su zaručnici navrših 18 godina života. Ispod te dobi potrebna je dozvola mjesnog Ordinarija.
 
Kan. 1126.
Izjave i obećanja u smislu kan. 1125. daju zaručnici prema obrascu odobrenom od Biskupske konferencije BiH.
 
Kan. 1236, § 1.
Za nepomični oltar može se upotrijebiti kao materijal prirodni kamen, umjetni kamen, kovina i plemenito (tvrdo) drvo.
 
Kan. 1246, § 2
Kao zapovjedni blagdani slave se: Rođenje Gospodina .našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi Sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan.
 
Kan. 1253.
Petkom obvezuje nemrs, ali se on izvan Korizme može zamijeniti drugim dobrim djelima, kao što je molitva, čitanje Svetog pisma, vršenje djela kršćanske ljubavi, odricanje od pića, pušenja, slatkih jela, zabave i sl.
 
Kan. 1262.
Zamoljeni prinosi, o kojima se govori u kan. 1262. neka se u svim našim biskupijama, gdje to još nije učinjeno, uvedu prema odredbi dijecezanskog biskupa, tako da svake godine pojedinci ili pojedine obitelji doprinesu određenu svotu novca kojom bi se moglo proviđati bar svim redovitim potrebama pojedinih biskupija.
 
Kan. 1272.
U našim krajevima nakon agrarne reforme 1945., nema nadarbina takve vrijednosti, da bi bilo pametno i shodno stvarati nekakav "biskupijski nadarbeni fond".
 
Kan. 1277.
U smislu kan. 1277. treba smatrati činima izvanredne uprave ove čine:
1. Zamijeniti nepokretna dobra, njima jamčiti ili ih dati kao zalog za isplatu duga ako prelaze najvišu svotu koju je odredila Biskupska konferencija BiH.
2. Zamijeniti ih dati u zalog za isplatu duga umjetničke ili povijesne dragocijenosti i zavjetne darove.
3. Uzeti u zajam svote novca koje prelaze najmanju svotu određenu od Biskupske konferencije BiH u smislu kan. 1292. § 1.
 
Kan. 1292. § 1.
Biskupska konferencija BiH određuje: najmanji iznos -100.000 američkih dolara; najveći iznos - 300.000 američkih dolara.
 
Kan. 1297.
Nekretnine se mogu davati u zakup uz dopuštenje i uputstvo mjesnog Ordinarija.
 
Kan. 1421.
Biskupska konferencija BiH dopušta da se postave i uzmu također i suci laici u smislu kan. 1421. § 2.
 
Kan. 1425. § 4.
Na prvom stupnju suda Biskupska konferencija BiH dopušta da biskup povjeri parnice samo jednom sucu kleriku.
PREPORUČI