Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti
Banja Luka - 11.12.2020

Izjava Komisije „Justitia et Pax“ BK BiH nakon Okruglog stola u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava

Komisija „Justitia et Pax“ (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održala je (online) 10. prosinca 2020. u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava Okrugli stol na temu: „Migranti – izbjeglice i prognanici – u kontekstu 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma i aktualne krize s migrantima iz azijskih i afričkih zemalja u BiH“.

Na Okruglom stolu su – osim članova Komisije, aktivno sudjelovali i predstavnici više udruga prognanih Hrvata s područja bh. entiteta RS, zatim Caritasa BiH i Banjolučke biskupije, banjolučkog muftijstva, Paneuropske unije BiH, i zaklade Friedrich Ebert iz Banje Luke.

Po završetku Okruglog stola, Komisija je za javnost uputila slijedeću

IZJAVU

Sa žalošću konstatiramo kako se uz obilježavanje 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma skoro redovito izostavilo naglasiti nedosljedno i nedovoljno provođenje njegovog Aneksa 7 kojim se određuje i garantira pravo održivog povratka protjeranih i prognanih, a što se tiče osobito područja entiteta RS. Na temelju iznesenih podataka nameće se dojam da su desetine tisuća prognanih i izbjeglih – osobito Hrvata s tog područja – marginalizirani pa čak i zaboravljeni i da se o njihovim dugotrajnim i raznovrsnim problemima u javnosti već odavno skoro niti ne govori.

Brojni i veliki problemi s kojima se godinama susreću oni, koji se žele vratiti, osim materijalnih uključuju i infrastrukturne, administrativne, zemljišne, političke, pravne, sigurnosne i nacionalne prepreke. Sve to ostavlja dojam kako se Daytonskim sporazumom predviđeni i zagarantirani održivi povratak, osobito prognanih Hrvata, organizirano i smišljeno otežavao ili potpuno blokirao.

Domaći politički predstavnici, uključujući i predstavnike Međunarodne zajednice, podržavaju povratak uglavnom samo deklarativno i formalno.

S njihove strane se zadnjih godina, gotovo ništa ne čini, bez obzira na činjenicu da mnogi prognani godinama traže održivi povratak. Osim njih, zakazalo je i bosansko-hercegovačko društvo. Sva takva ponašanja i prepreke za povratak „mogu se nazvati tihom diskriminacijom povratnika i raseljenih.“

S dodatnom žalošću i negodovanjem, konstatiramo činjenicu da su u nepodržavanje održivog povratka nerijetko bili uključeni i politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH, od kojih se s pravom očekivalo i očekuje da se energičnije, odgovornije i zauzetije brinu o njihovu povratku.

Podaci kojima raspolažu pojedine institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas biskupije Banja Luka) pokazuju ne samo katastrofalne razmjere ratnih stradanja i protjerivanja katolika odnosno Hrvata, nego i česte opstrukcije njihova povratka. Od preko 90 % protjeranih Hrvata Banjolučkog kraja vratilo se tijekom svih proteklih 25 godina tek „ nešto više od 3%“.(!) Koliko god su se razne institucije Katoličke Crkve u BiH (osobito Caritas) sve poratne godine trudile oko ostvarivanja održivog povratka, očito je da je na tom području zakazala državna ali i entitetska i međunarodna politika. Time su se teško ogriješile o temeljno ljudsko pravo – pravo na imovinu i na nepovredivost doma i zavičaja te ujedno i na provođenje još uvijek važećeg Aneksa 7 Daytonskog sporazuma.

Pitanje održivog povratka je prvenstveno državno pitanje. Aktivno i zauzeto djelovanje države je temeljni uvjet za ostvarivanje uspješnog i održivog povratka.

Konstatiramo također kako pitanje održivog povratka ide u korak i s obeshrabrujućim podacima o aktualnom sve većem iseljavanju mladih osoba, pa i brojnih obitelji iz svih dijelova BiH (koje je očito samo pandemija koronavirusa donekle usporila). Osim ekonomskih motiva i razloga za njihovo iseljavanje, sve se češće može čuti da su i nesigurnost, besperspektivnost, kao i druge dugotrajne političke tenzije dodatna motivacija za odlazak.

Svi ti razlozi zajedno generiraju jedno socijalno ili društveno raspoloženje koje karakterizira kod sve većeg broja naših sugrađana odsutnost nade u bolju budućnost u vlastitoj zemlji i rodnom kraju.

Uz ovu problematiku koja se odnosi na dugogodišnje dramatično neomogućavanje održivog povrataka brojnim domaćim prognanicima, Komisija i ovaj put upozorava i apelira na sve mjerodavne, na što hitnije i humanije rješavanje aktualne migrantske krize na području BiH.

Komisija konstatira da institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas BiH,(nad)biskupijski Caritasi) uz suradnju s drugim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama (IOM, Merhamet, CRS, nevladine udruge) nastoje – koliko im je moguće – osigurati normalne životne uvjete velikom broju stranih osoba, koje svakodnevno prelaze državnu granicu BiH u nastojanju da dođu u neku od zemalja europske unije. Ne samo da zatvaranje granica nekih europskih država nego ponekad i medijsko izrazito negativno izvještavanje o aktualnoj migrantskoj krizi u našoj zemlji, otežavaju djelovanje spomenutih karitativnih i humanitarnih institucija, koje nastoje pomoći migrantima. Tome doprinose i nerijetki domaći politički sukobi oko pitanja nadležnosti – bilo da je riječ o državi ili entitetima, koji lokalne zajednice ostavljaju da same rješavaju ovu tešku i slojevitu problematiku na njihovom području, a što one najčešće nisu u mogućnosti zbog ograničenosti svojih ukupnih kapaciteta.

Komisija izražava divljenje i zahvalnost svim karitativnim i humanitarnim organizacijama - uključujući i samoga papu Franju s njegovom osobnom pomoći pruženoj migrantskim skupinama u BiH – na njihovu neumornom zalaganju oko pružanja konkretne pomoći tisućama migranata.

Kao i u slučaju rješavanja održivog povratka domaćih prognanika tako i u rješavanju aktualne migrantske krize, Komisija apelira na državne organe i Međunarodnu zajednicu da konačno naprave učinkovite projekte za uspješno rješavanje i jedne i druge aktualne problematike.

Komisija ističe kao „pozitivnu činjenicu“ osnutak Europskog centra za mir i suradnju pri „Kući susreta“ „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci i želi u njemu ostvarivanje različitih konstruktivnih projekata za opće dobro cjelokupnog društva.

Sarajevo 11.12.2020.

Franjo Komarica, biskup banjolučki
predsjednik Komisije

PREPORUCI