Naslovna Katolička crkvaO namaBiskupi BK BiHBiskupijeTijela BK BiHRedovništvo u BiHDokumentiZakoniAktualnosti
Sarajevo - 14.03.2018

Biskupi BK BiH i HBK slavili Svetu misu u sarajevskoj katedrali uoči svog XX. zajedničkog zasjedanja

Na petu godišnjicu izbora pape Franje

U večernjim satima, 13. ožujka 2018., na petu godišnjicu izbora pape Franje, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije slavili su Svetu misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, koji je na početku zaželio srdačnu dobrodošlicu zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću i svim članovima HBK na čelu s njihovim predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim. Pozdravio je apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta i sve članove BK BiH te sve svećenike, časne sestre i vjernike nazočne u katedrali kao i one koji su se u molitvi ujedinili putem valova Radio Marije. Čestitao je mons. Petru Paliću na imenovanju za hvarskog biskupa što su nazočni popratili pljeskom.

„Ovom večernjom Svetom misom želimo na poseban način u ovom lijepom zajedništvu moliti za Svetoga Oca koji je na današnji dan prije pet godina izabran za Papu. Zato, na svoj način, ovo je naše jedinstvo s Papom, Petrovim nasljednikom... Ovdje smo u zajedništvu kao Crkva iz BiH i Hrvatske, koja moli za Papu, ali i za naš narod da ostane vjeran Bogu i Crkvi u svim iskušenjima koja prolazimo“, kazao je kardinal Puljić.

Prigodnu propovijed uputio je nadbiskup Želimir uz petu obljetnicu izbora pape Franje. „Večeras se sjećamo kako je prije pet godina izabran papa Franjo (13. ožujka 2013.). Iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izašao je bijeli dim u 19 sati i šest minuta. Odmah su zazvonila zvona na svim crkvama i objavila vijest da su kardinali izabrali novoga papu. Sjećamo se i onog galeba koji se popeo na dimnjak i tu se bezbrižno zadržavao neko vrijeme... Doskora se papa Franjo pojavio na loži bazilike Sv. Petra odakle je blagoslovio okupljeni svijet. No, prije toga zamolio je narod neka njega blagoslove. I sagnuo je glavu prema puku, pa je izgledalo kao da veli: Molim vaš blagoslov i vašu molitvu. A onda ću ja vas blagosloviti. Na trgu Sv. Petra zavladala je tišina. Nazočni su prignuli glavu kako bi u sabranosti udovoljili Papinoj želji“, kazao je nadbiskup Želimir napominjući da je papa Franjo „prvi isusovac koji je postao Papom, a sin je talijanske obitelji koja je doselila iz Piemonta u Buenos Aires“.

„U obitelji željezničara Petra i majke Regine, domaćice koji su imali petero djece, rodio se 1936. sadašnji Papa Franjo. Nama je u Hrvatskoj posebice bilo drago čuti i čitati kako je na biskupskom ređenju jedan od njegovih suposvetitelja bio Hrvat, biskup Ognjenović. Isto tako doznali smo kako se družio s našim svećenicima misionarima, kod kojih se ispovijedao (Mihaljević, Ostojić, Longin)... Svojim postupcima i govorima u kratkom vremenu stekao je naklonost ljudi kojima je htio priopćiti da ih Bog voli, oprašta im i želi da se spase. Pokrenuo je reformu Rimske Kurije, hrabro i s povjerenjem u Duha Svetoga koji vodi Crkvu u vjeri i nadi... Papa Franjo pokazuje kako vjeruje više u snagu susreta, nego u moć pregovora i potpisa. On takvim svojim stilom izvrsno promiče i dijalog i mir“, kazao je nadbiskup Želimir te spomenuo i misao američkoga novinara, Georgea Weigela, kako „liberalni mediji prikazuju da je papa Franjo spreman odbaciti neke vidike katoličke vjere i prakse koju suvremeni mediji smatraju neprihvatljivima”. „Klasičan primjer prešućivanja i vađenja Papinih riječi iz konteksta čitamo ovih dana. U svojoj redovitoj katehezi o svetom Misi papa Franjo je između ostaloga doslovno rekao: 'Velečasni, koliko treba platiti da se pod misom spomene moje ime? Ništa, jesti li razumjeli? Ništa. Misa se ne plaća, jer ona je Kristova dragovoljna žrtva, pa je i otkupljenje besplatno'. U daljnjem tumačenju Papa je dodao, a to su svi mediji ispustili: 'Ako želiš pri tomu dati svoj dar, učini to. Samo znaj misa se ne može platiti. I to je važno razumjeti i razlikovati'“, podsjetio je nadbiskup Želimir na riječi pape Franje te završio propovijed mislima jednoga vatikaniste (Luigi Accattoli) koji je napisao da je papa Franjo „najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina“:

„Njegova pobudnica 'Radost evanđelja' pokazuje zapravo reformatora na djelu. Tamo već u broju 25. on najavljuje kako se 'ne mogu ostaviti stvari da teku kako teku', već treba poduzeti 'pastoralnu i misionarsku obnovu i preobrazbu“, pa zahtjeva neka oni 'koji Boga traže ne naiđu na hladnoću zatvorenih vrata“ (br. 27). I dodaje s tonom tuge kako se kršćani često ponašaju kao 'kontrolori milosti. A Crkva nije carinarnica, nego očev dom gdje ima mjesta za svakoga' (br. 47). U tom kontekstu u više navrata je govorio kako mu je draža i 'uprljana Crkva koja je izišla na ulicu, nego kad se bavi samom sobom, i zapliće se u protokolarnim uzlovima'. A njegova je žarka želja neka 'obnovljenim snagama aktivno evangelizira' i zauzima se za obranu ljudskog dostojanstva i izgradnju mirnoga suživota među narodima, kao i brigu za očuvanje stvorenoga svijeta' (br. 257). Zbog toga poziva i potiče kršćane neka budu 'znakovi nade i neka ostvaruju onu revoluciju nježnosti i dobrote' (br. 88) koja nam je potrebna kao zrak i voda“.

Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića, a u asistenciji kod oltara bili su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod vodstvom mons. Tome Kneževića.

U radnom dijelu zasjedanja, koje se održava 14. ožujka 2018. u Nadbiskupskoj rezidenciji u glavnom gradu BiH, biskupi razgovaraju o zajedničkim temama, a to su: Hrvatska inozemna pastva, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH i Nedjelja solidarnosti, Komisija HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij i Ured za prikupljanje svjedočanstava, Misijska djelatnost Crkve u Hrvata, a bit će riječi i o liturgijskim pitanjima te o dokumentu za odgoj i izobrazbu budućih svećenika.

U srijedu, 14. ožujka 2018. u 12.30 sati u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu (Josipa Stadlera 11) bit će održana konferencija za novinstvo u okviru XX. redovitog zajedničkog zasjedanje članova BK BiH i HBK. Na konferenciji će govoriti predsjednici Biskupskih konferencija kardinal Vinko Puljić i nadbiskup Želimir Puljić. (kta)

PREPORUČI